Strani ulagači (uglavnom japanski) u francuske obveznice, koje su se barem u prošlosti smatrale jednima od najsigurnijih u Europi, u tjednu do utorka doživjeli su najveći odljev sredstava u više od dvije godine. Zahtijevani prinos na desetogodišnju obveznicu Francuske premašio je tri posto, što odgovara prinosu na nekoć zloglasnu grčku obveznicu.
Fitch i Moody's prošli su mjesec ocijenili dug Francuske s negativnim izgledima, navodeći kao razloge politički kaos i izazove u upravljanju visokim proračunskim deficitom koji će ove godine premašiti šest posto BDP-a, a javni dug koji premašuje 110 posto BDP-a bit će još ugroženiji . U usporedbi s njemačkom 10-godišnjom obveznicom, razlika u potrebnom prinosu (spread) francuske obveznice bila je najveća prošlog tjedna od 2012. Dosegla je 84 bazna boda, što je 40 bodova više nego kada je Macron u lipnju raspustio parlament.
Nepovoljne ekonomske prognoze također osakaćuju parišku burzu. Ako smo prije nekoliko dana pisali kako paneuropski indeks STOXX 600 po profitabilnosti daleko zaostaje za njujorškim S&P, međutim, STOXX 600 je u pozitivnoj zoni, što nije slučaj s elitnim pariškim CAC40. indeksa koji je ove godine izgubio pet posto. Rijetko se u povijesti dogodilo da pariško tržište toliko zaostaje za europskim, pri čemu je trio dionica s najvećom tržišnom kapitalizacijom (LVHM, L'Oreal, TotalEnergies) u znatno značajnijem minusu. Dionice L'Oreala izgubile su 25 posto od 1. siječnja.
Pariz je nešto manje od dvije godine bio najvrjednija europska burza, a sredinom lipnja ponovno ju je prestigao London s tržišnom kapitalizacijom od 3,18 trilijuna. Analitičari banke Barclays primijetili su da njemački blue-chipovi imaju bolje izglede od francuskih. Naravno, u Frankfurtu se vidi ovogodišnji veliki pad, pogotovo kod dionica automobila, ali s druge strane, zvijezda je podosta. Ističu se Siemens Energy (+329% ove godine), Rheinmetall (+108%) i SAP (+64%).
Ako su ovogodišnji rezultati dioničkih indeksa na vodećim europskim burzama slabiji, u SAD-u je sasvim drugačije. Indeks S&P 500 porastao je 27 posto, ulazeći u veseli prosinac kada indeksi tradicionalno rastu. Pitanje je je li sav “potencijal” za rast iscrpljen već u studenom, kada je Dow Jones nakon Trumpove pobjede skočio 7,5 posto, a S&P 500 više od pet posto. Obje su u petak postavile nove rekorde, pri čemu su proizvođači čipova uglavnom dobili (Bidenova administracija vjerojatno nije bila tako stroga u pogledu dodatnih ograničenja prodaje takve opreme Kinezima kao što se isprva očekivalo). Crni petak mogao bi biti dobra osnova za daljnji rast indeksa. Prema anketama, očekuje se da će 131,7 milijuna Amerikanaca ovog praznika kupovati u fizičkim trgovinama, što je 18 milijuna više nego 2019. Nema sumnje da će ukupan broj kupnji biti najveći u povijesti.
