GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Imaju li muzeji šansu da prežive pandemiju?

Imaju li muzeji šansu da prežive pandemiju?
KULTURHACK
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.10.2020 / 19:10
Autor: Vera Vojvodić
KOLUMNA - Čuveni britanski paleontolog Richard Fortey izjavio je svojevremeno da jedno društvo možemo da vrednujemo po kvalitetu njegovih muzeja.

Ne samo ovaj, već i mnogi drugi činioci ukazuju na njihovu vitalnu ulogu za zajednicu, pre svega obrazovnu, ekonomsku, pa čak i zdravstvenu.

Na temeljima tolerancije i kulturnih razlika, muzeji jačaju društvenu koheziju, neguju kreativnost, čuvaju i prenose kulturu kolektivnog sećanja. Oni nam pomažu da učimo iz sopstvene prošlosti kako bismo bolje razumeli sadašnjost, društvo, našu zemlju, kao i nas same, te kako bismo ostvarili pozitivne promene za budućnost.

Ne treba zanemariti i njihovu ulogu u promociji turizma kao ključnog doprinosa u održivom ekonomskom razvoju jedne zemlje. Studije pokazuju da muzeji godišnje prihoduju državnom budžetu kako od prodaje ulaznica, publikacija, suvenira i potrošnje ostvarene u muzejskim restoranima i kafeima, tako i indirektnim prihodima koje posetioci ostavljaju trošeći svoj novac oko samih muzejskih institucija, na smeštaj, hranu i sl.

U godini pandemije, koja je uzrokovala zdravstvenu, a sasvim izvesno i ekonomsku krizu, muzeji su nam značajni i zbog njihovog doprinosa boljem mentalnom zdravlju. Mnogobrojni muzejski projekti kao i istraživanja izvedena u saradnji sa zdravstvenim ustanovama ukazuju na njihovu veliku ulogu u redukovanju anksioznosti, depresije i pozitivnog uticaja na stanje uma kod pojedinaca. Zbog toga su nam u periodu poljuljanog mentalnog zdravlja usled karantinske izolacije, socijalnog distanciranja ali i ekonomske krize, muzejska okruženja i njihovi sadržaji preko potrebni.

No, i njima je, kao i kompanijama, neophodna pomoć da opstanu i prevaziđu teške uslove koje nameće kriza. Prema izveštaju UNESCO-a, karantin je primorao oko 85.000 muzeja širom sveta da privremeno zatvore vrata za svoje posetioce. Trećina njih će otpuštanjem i ostalim rezanjem troškova morati da smanji svoje kapacitete kako bi opstala, dok njih više od 10% moguće da se nikada neće ponovo otvoriti. Mnogi muzeji, među kojima i institucije iz regiona, prilagodili su se već novonastaloj situaciji tako što su povećali svoju digitalnu prisutnost na internetu za 50%. Međutim, iz iskustva svetske ekonomske krize iz 2008. godine, institucije kulture sasvim izvesno čeka borba za opstanak nakon pandemije virusa covid-19. Smanjenje budžeta kao i ostvarenih prihoda, otpuštanje radnika, samo su neki od neizbežnih scenarija u postpandemijkoj godini. Jesmo li nešto naučili iz prethodnog iskustva kada su muzeji bili primorani da razviju svoje preduzetničke sposobnosti, ostaje da se vidi.

Kulturhack podcast u saradnji sa SEEbiz portalom nastoji da obradi teme različitih modela finansiranja institucija kulture, njihov značaj za ekonomiju, ali i društvo, kao i resursa koji mogu da im pomognu u opstajanju u vreme ekonomske krize. Na SEEbiz portalu moći ćete da pratite specijalno izdanje podcasta, koje će se kroz razgovore sa stručnjacima iz oblasti pretežno muzeologije i ekonomije baviti modelima finansiranja u kulturi, uticajem ekonomske krize na muzejske institucije kao i primerima iz prakse saradnje kulturnog i komercijalnog sektora.

Tagovi: Kulturhack podcast, koronakriza, panedmija, muzeji, finansiranje kulture, Vera Vojvodić, SEEbiz
PROČITAJ I OVO
Što nam govori statistika o mortalitetu u Europi tijekom pandemije?
MORTALITET
Što nam govori statistika o mortalitetu u Europi tijekom pandemije?
ANALIZA - Šest država ima značajan višak smrtnosti 2020. (gdje je značajno definirano kao veće od prosječnoga rasta uvećanog za jednu standardnu devijaciju stopa rasta). Te države su redom: Španjolska, Ujedinjena Kraljevina, Belgija, Italija, Nizozemska i Švedska.
Građani su ogorčeni zbog neuspješne države
NEPOVJERENJE U VLADU
Građani su ogorčeni zbog neuspješne države
KOLUMNA - Podrška većine građana strašnom činu rastrojenog mladića na Markovu trgu nije iz razloga što vole i podržavaju nasilje već zato što se osjećaju prevarenima za svo ovo vrijeme demokracije u kojoj smo od potencijalne Švicarske postali impotentnom Hrvatskom.
Rastrojeni pojedinci, bolesno društvo
PUCNJI NA MARKOVU TRGU
Rastrojeni pojedinci, bolesno društvo
KOLUMNA - Hrvatska je u psihozi, a niti političari niti mediji ne pomažu rastrojenoj naciji.
Kružno gospodarstvo imperativ za održivi oporavak od koronakrize
KAKO DALJE?
Kružno gospodarstvo imperativ za održivi oporavak od koronakrize
KOLUMNA - Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje i koncepte dijeljenja, zakupa, ponovne upotrebe, popravka, obnavljanja te recikliranja postojećih materijala i proizvoda što je dulje moguće.
Država-tigar: Indonezija profitira od trgovinskog rata i privlači velike investitore
AZIJSKI TIGROVI
Država-tigar: Indonezija profitira od trgovinskog rata i privlači velike investitore
KOLUMNA - Kad stručnjaci analiziraju aktualne svjetske ekonomske trendove, njihov fokus uperen je velikim dijelom prema najdinamičnijoj regiji svijeta.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE