Ideja Xi Jinpinga prepala azijske investitore

Središnji indeks u Hong Kongu (Hang Seng) pao je 5,8 posto niže i tehnički sletio u medvjeđe područje, budući da je već više od 20 posto niži nego u veljači. Uzrok za paniku može se pronaći u potezima Kineske komunističke partije koja je nedavno reformirala gospodarstvo raznim nepopularnim mjerama, osobito tehnološke tvrtke poput Tencenta, Alibabe i Didi.

Kineski predsjednik Xi Jinping je ovoga tjedna izjavio da će se bogatstvo u ovoj zemlji redistribuirati, i to, izgledno je, većim nametima za bogate i biznise.

Rukovodstvu vladajuće Komunističke partije je 17. kolovoza poručio da vlast mora vršiti podjelu bogatstva koja će biti "socijalno pravednije", objavila je državna agencija Xinhua. Ocijenio je da je neophodno, kako je rekao, odgovorno regulisati pretjerano visoke prihode te ohrabriti one koji ih imaju i kompanije da dio bogatstva vraćaju društvu.

Xinhua nije objavila detalje o tome kako Jinping namjerava ostvariti ovaj cilj, ali je navela da bi vlast mogla promijeniti poreznu politiku ili nekim drugim načinom postići preraspodjelu bogatstva.

Pozvao je na "zajednički prosperitet", a kako bi država bila, kako je kazao, u potpunosti razvijena, bogata i moćna do 2049. godine kada bi trebalo biti obilježeno 100 godina postojanja Narodne Republike Kine.

"Zajednički prosperitet je prosperitet svih ljudi. To nije prosperitet za samo nekoliko osoba", izjavio je Jinping.

Sintagma "zajednički prosperitet" vrlo značajna u historiji Kine, a bivši čelnik ove zemlje Mao Zedong koristio ju je sredinom 20. stoljeća zalagajući se za radikalne ekonomske reforme koje su podrazumijevale razvlašćivanje zemljoposjednika i poljoprivrednika - ruralne elite.

Pod vladavinom Zedonga desile su se revolucionarne ekonomske i socijalne promjene. Njegova smrt 1976. godine je značila i kraj Kulturne revolucije. Zatim se pod vladavinom Denga Xiaopinga dogodila liberalizacija Kine.

Problem današnje Kine leži u velikom jazu između bogatih i siromašnih te između urbanih i ruralnih dijelova zemlje, a na što je upozorio i Jinping.

Vlast stvara pritisak na biznismene smatrajući ih odgovornim za ove velike razlike, a što je izazvalo bojazan među investitorima. Posljednji podaci pokazuju da se ekonomski razvoj usporava te da je nezaposlenost najveća u posljednjih godinu dana. Ekonomisti su mišljenja da je to posljedica širenja delta soja koronavirusa, prirodnih katastrofa, rastući dužnički rizici i spomenuti pritisak na investitore.