Hrvatska ekonomija do kraja godine: Turizam je najveća nada, ali i najveći strah

Realna godišnja stopa pada iznosila je 0,7% prema originalnim podacima. Prema sastavnicama BDP-a pad je zabilježen kod potrošnje kućanstava, izvoza i uvoza usluga, dok su ostale komponente pozitivnim stopama rasta zaustavile snažniji pad BDP-a.

Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje ubrzavanje pozitivne stope na 5,8% (sa 4,1% tromjesečje ranije) što je bilo i očekivano budući da je tijekom prvog tromjesečja epidemiološka situacija ipak donekle poboljšala u odnosu na zadnje tromjesečje 2020., a i dinamika cijepljenja se polako ubrzavala. U odnosu na isto tromjesečje 2019. BDP je realno niži za 0,9%.

Na navedena kretanja upućivale su objave visokofrekventnih pokazatelja za prvo tromjesečje 2021. koje su donijele optimizam te rast na tromjesečnoj osnovi pri čemu je industrijska proizvodnja nastavila bilježiti blago ubrzanje dinamike oporavka, a slična pozitivna kretanja zabilježena su i kod trgovine na malo. Prema izvornim indeksima realni rast trgovine na malo na godišnjoj razini iznosio je 4,9%, a obujma industrijske proizvodnje 4,2%. I rast građevinarstva potvrđen je statističkim pokazateljima gdje je u prvom tromjesečju 2021. prema izvornim indeksima, u odnosu na isto razdoblje 2020. obujam građevinskih radova bio viši za 6,6% (+7,5% prema kalendarski prilagođenim podacima).

Pojedinačno najveći pozitivan kretanju BDP-a došao je od izvoza roba koji je u prvom tromjesečju rastao po godišnjoj stopi od 8,3%. Međutim uz snažan pad izvoza usluga od 18,6% doprinos neto inozemne potražnje bio je blago negativan.

Najveća sastavnica BDP-a, osobna potrošnja također je usporila dinamiku pada te je u odnosu na isto razdoblje 2020. bila niža 0,4%. Snažnijim stopama pada odnosno očuvanju raspoloživog dohotka, uvelike su pridonijele potpore za zaposlene u djelatnosti pogođene COVID-19 pandemijom i novo porezno rasterećenje u sustavu poreza na dohodak.

S druge strane, ohrabruje nastavak kretanja kod investicija u bruto fiksni kapital drugo tromjesečje za redom i to ubrzanom dinamikom od 4,6% uz pozitivan doprinos rast BDP-a za 1,1%. Rezultat je to vjerojatno i snažnijeg povlačenja EU sredstava. Dinamika rasta konačne potrošnje države zabilježila je usporavanje realne godišnje stope na 0,2%.

Promatrano usporedno s zemljama u okruženju, prema podacima Eurostata u prvom tromjesečju 2021. sezonski prilagođen BDP smanjio se za 0,6% u euro području i za 0,4% u području EU u usporedbi s prethodnim tromjesečjem te -1,8% odnosno -1,7% u odnosu na isto tromjesečje 2020. Pri tome je u odnosu na tromjesečje ranije BDP Bugarske rastao 2,5% (-1,8% u odnosu na 1.tr. 2020.), Mađarske 1,9% (-1,8% u odnosu na 1.tr.2020.), Rumunjske 2,8% (stagnacija na godišnjoj razini) dok je u Češkoj i Slovačkoj zabilježen pad za 0,3% odnosno -1,8% (-2,1% odnosno +0,5% u odnosu na 1.tr. 2020.).

Prema proizvodnoj metodi realni pad bruto dodane vrijednosti u razdoblju od siječnja do ožujka 2021. u odnosu na isto razdoblje 2019. iznosio je -0,8%. Na pad BDV–a je utjecao snažan realne dodane vrijednosti u djelatnosti Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (-4,4%). S druge strane, očekivano Građevinarstvo nastavilo s pozitivnim stopama (+8,8% u prvom tromjesečju 2021.) dok je i kod Informacija i komunikacija zabilježen nastavak pozitivnih stopa rasta (+4% godišnje).

Na razini cijele 2021., unatoč visokoj razini neizvjesnosti, ostajemo pri našoj procjeni rasta gospodarstva od 5,1%. Projekcija se osim na učinku baznog razdoblja, temelji na obuzdavanju pandemije u prvoj polovici godine, solidnoj turističkoj sezoni i produljenju post sezone, obnovi potresom pogođenih područja te boljoj iskoristivosti potencijalno raspoložih sredstava iz Europske unije. Pri tome bi sve sastavnice domaće i strane potražnje trebale bi pridonijeti gospodarskom rastu. Globalni oporavak, posebno u eurozoni, trebao bi imati pozitivan učinak na izvoz.

Najveća nada i najveći strah leže, naravno, u turizmu tj. normalizaciji putovanja. Iz trenutne perspektive najraniji mogući početak putovanja čini početak lipnja. Među konkurentskim tržištima, hrvatski turizam u najvećoj mjeri ovisi o inozemnim gostima (posebice turistima iz Njemačke, Italije, Austrije, Slovenije i Velike Britanije). Stoga pomno pratimo epidemiološku situaciju, retoriku i stav najvažnijih emitivnih tržišta. Osim što uspješnost sezone ovisi i o epidemiološkim mjerama u ovim državama, neupitno je da će većina europskih država nastojati motivirati građane da vrijeme ljetnih godišnjih odmora provedu na matičnim tržištima.

Uz to očekujemo snažan pritisak konkurentskih destinacija. Ipak, Hrvatska bi trebala imati velike koristi od novonastalog trenda putovanja prema poznatim, bliskim, sigurnim i pouzdanim odredištima. Uz to, hrvatski turistički sektor manje je ovisan o kongresnom turizmu i zračnom prometu u usporedbi s nekim zemljama sličnim zemljama jer se manje od 10% dolazaka ostvaruje avionom. Solidna središnja turistička sezona i izgledno, ali još uvijek neizvjesno produljenje post sezone moglo bi nadoknaditi gubitke iz drugog tromjesečja. Međutim, čak i uz visoke dvoznamenkaste stope rasta, ni noćenja ni prihodi neće doseći razinu 2019.

Kupovna moć u 2020. godini donekle je očuvana snažnim državnim subvencijama, što je spriječilo rast stope nezaposlenosti i pad zaposlenosti. Stoga očekivani oporavak neće donijeti snažniji rast zaposlenosti već će on prema našim očekivanjima biti oko 1%. Ipak, peti krug poreznih izmjena i porezno rasterećenje dohotka koje je u primjeni od početka godine, povećanje minimalne plaće i rast plaća u javnom sektoru u skladu s kolektivnim ugovorima državnih službenika i namještenika, doprinose očuvanju raspoloživog dohotka.

Zbog još uvijek velike uvozne ovisnosti pozitivni učinci inozemne potražnje umanjit će se očekivanim rastom uvoza roba pod utjecajem oporavka domaće potražnje i turizma. Državna potrošnja nastavit će rasti dijelom zbog dogovorenog rasta plaća, a dijelom zbog rasta potreba zdravstvenog sustava.