Pogled na burzovne tečajeve, barem okvirno, ne ukazuje na potrese u financijskom sustavu. Unatoč padu banaka SCB i Signature te spašavanju Credit Suissea, vodeći burzovni indeksi ojačali su u ožujku. Očekivanja da bi Fed mogao polako prekinuti ciklus stezanja monetarne politike vodeće su dionice tehnoloških kompanija. Nasdaq indeks ove je godine porastao za 16 posto, od čega je u ožujku dobio više od šest posto. Cijena Teslinih dionica ove je godine porasla 68 posto, Appleovih 27 posto, a Microsoftovih 20 posto.
O tome kako se korporativna Amerika nosi s teškim uvjetima (veće kamate, inflacija...) bit će poznato sljedećih dana ili tjedana kad krenu objave poslovnih rezultata za prvo tromjesečje. Za sada su najveće tvrtke uglavnom dobro, u SAD-u je profitna marža i dalje vrlo visoka, dok tvrtke mirno prebacuju inflaciju na pleća potrošača.Štoviše, mnoge su sirovine sada (puno) jeftinije nego prije godinu dana, što ne zaustavlja rast cijena. Dok profit raste, plaće ga ne prate. Između kraja 2020. i trećeg tromjesečja 2022. plaće u SAD-u porasle su za 14 posto, a dobit poduzeća za 28 posto.
Neki ekonomisti ukazuju na fenomen "pohlepe" (skraćenica riječi "pohlepa" ili pohlepa i inflacija), ali to je zato što tvrtke koriste visoku inflaciju kao izgovor za više cijene, iako troškovi proizvodnje ostaju isti ( ili čak padaju - kao što je spomenuto, mnoge robe poput bakra, pšenice, nafte i prirodnog plina jeftinije nego prije godinu dana). Glavna opasnost za inflatorne pritiske stoga nije (posve legitiman) zahtjev za većim plaćama, već pohlepa poduzeća. I u jednoj od studija banke Societe Generale jasno je navedeno da su u prošloj godini glavni okidač visoke inflacije bile upravo tvrtke koje naplaćuju sve više cijene i ubiru ekstraprofit. Fenomen je opažen u cijelom svijetu. Analiza 350 kompanija uvrštenih na Londonsku burzu pokazala je da je prosječna profitna marža porasla s 5,7 posto u prvoj polovici 2019. na 10,7 posto u prvoj polovici 2022. godine.
Središnje banke tako će se očito morati "pozabaviti" s korporacijama koje su u svoj poslovni model potiho ugradile sve više cijene. No, Fed se našao u vrlo izazovnoj poziciji jer mora pronaći pravi put između kontrole inflacije i financijske stabilnosti. Kad bismo gledali samo inflaciju, ciklus povećanja kamata bi se nastavio, ali bi u tom slučaju stres u financijskom sustavu opasno porastao. Povijest je bogata primjerima financijskih previranja u kojima je Fed nemilosrdno podigao kamatne stope, propasti banaka 1984., crni ponedjeljak u listopadu 1987. i kolaps hedge fonda LTCM 1998. sada su pod lupom. Citigroup predviđa da će se to dogoditi i ovaj put te da su nerealna neka očekivanja da bi Fed u drugoj polovici godine mogao sniziti kamate za pola postotnog boda. Uostalom, to signalizira i sam Fed: naime, ove će godine još jednom podići kamatne stope (za 25 baznih bodova), a zaokret u monetarnoj politici uslijedit će tek 2024. godine.
Fed je od lanjskog svibnja do početka ožujka smanjio ukupnu bilancu za 600 milijardi dolara, a nakon propasti SVB banke morao je bankarskom sustavu osigurati svježu likvidnost kroz diskontni prozor i druge oblike "prve pomoći", što je rezultiralo novom (iako samo privremenom) inflacijom bilančne svote (za gotovo 400 milijardi), a to je ubrzalo rast tehnoloških dionica, plemenitih metala i bitcoina.
Cijena zlata je prije nekoliko dana premašila 2000 dolara za uncu, dok je srebro u ožujku poskupilo 16 posto. Bitcoin je općenito vrlo poželjan - u ožujku je poskupio 23 posto, a u prvom kvartalu ove godine čak 70 posto. S 4,75 posto Fedova ključna kamatna stopa (Fed fondovi) već je iznad temeljne inflacije (5,5 posto), što znači da je monetarna politika već restriktivna.ž
