Gasi li koronavirus prosvjede u Hong Kongu?

Već pomalo davnog 21. veljače 2003. godine, 64-godišnji Liu Jianlun prelazi kinesku granicu i ulazi u Hong Kong kako bi narednoga dana prisustvovao vjenčanju svoga nećaka. Liu je cijenjeni liječnik u Sun Yat-sen memorijalnoj bolnici u nedalekom Guangzhou gdje je protekli mjesec liječio nekolicinu pacijenata zaraženih novom vrstom respiratorne bolesti koja će tek postati poznata pod nazivom SARS. Odsjeda u sobi 911 na 9. katu hongkongškog hotela Metropole, koji će ubrzo biti žarišna točka epidemije nakon što 23 ljudi koji tamo odsjedaju razviju simptome iste respiratorne bolesti. 

Iduće jutro, Liu izlazi iz hotela i vrijeme prije popodnevnog obiteljskog slavlja provodi obilazeći grad, ali se počne osjećati toliko loše da se sam prijavljuje u lokalnu bolnicu Kwong Wah. Nikada se ne oporavlja te 4. ožujka umire u odjelu za intenzivnu njegu. U Hong Kongu do danas ostaje poznat kao osoba koja je povezana sa polovicom svih zabilježenih slučajeva SARS-a iz 2003. godine, te barem 80 posto slučajeva na području samog Hong Konga gdje smrtno stradava 300 ljudi.

Tjedan dana prije Silvestarske noći i ulaska u 2020. godinu, Hong Kong po prvi puta u svojoj povijesti otkazuje svoj globalno poznati novogodišnji vatromet, iz sigurnosnih razloga. Carrie Lam, izvršna upraviteljica Hong Konga, je već mjesecima na izravnom udaru većine od 7 milijuna svojih sugrađana. Prvo zbog kontroverznoga prijedloga zakona o izručenju NR Kini, a zatim zbog nevještog skrivanja brzorastućeg utjecaja pekinške politike u unutrašnja pitanja Hong Konga.

I dok reakciju kineskog političkog vrha svakodnevno promatra međunarodna javnost, Carrie Lam daje sve veće slobode svojoj policiji u suzbijanju prosvjeda i gotovo svakodnevne vandalizacije javnih prostora. A nasilje policije samo potiče novo nasilje hongkongške mladosti koja u konačnici želi neovisnost. Iako u javnosti drži snažan gard, Lam je prilikom jednog sastanka u očaju tajno snimljena u izjavi kako bi se najradije povukla sa funkcije i jednostavno nestala iz očiju javnosti kada bi joj Peking to dopustio.

Krajem siječnja prvi slučaji zaraze koronavirusom javljaju se u Hong Kongu. I dok se 1.4 milijarde Kineza povlači u svoje domove i svakodnevno prate vijesti i upute iz Pekinga, hongkongški mediji podsjećaju na 17 godina staru priču o doktoru Liu i izvještavaju o strahu koji se uvukao u svakodnevni život 7-milijunskog grada. Na lokalnom internetskom portalu NPR Media čitamo:

Završavajući svoju smjenu u Tuen Mun bolnici u Hong Kongu u srijedu, kardiolog Alfred Wong spremao se za večeru sa svojom suprugom. Izašao je iz bolnice i uputio se u park u blizini njihovog stana. Na praznoj klupi ga je već čekao skuhani obrok, a nekoliko metara dalje, na susjednoj klupi sjedila je njegova supruga. I tako su zajedno večerali, pogledavajući se, ali ne približavajući na više od nekoliko metara udaljenosti. Wong je dio medicinske ekipe koja liječi već potvrđene ili visoko potencijalne slučajeve zaraze korona-virusom. U intervjuu novinarki govori: „Ne idem doma nakon posla, ne sastajem se sa prijateljima, niti obitelji. Posebno je teško jer će mi supruga roditi u travnju.“

U naredna tri tjedna broj zaraženih u gradu raste do brojke 62, uz dva smrtna ishoda. Iako je slučajeva zaraze višestruko manje nego što bi se moglo pretpostaviti s obzirom na blizinu i otvorenost granice sa Kinom, opće nepovjerenje prema Carrie Lam svakodnevno se nadograđuje s javnim i medijskim prozivkama za neuspjeh u zaštiti javne i zdravstvene sigurnosti stanovnika Hong Konga. Iako je to javnost zahtijevala,
Lam je maksimalno dugo odgađala bilo kakva zatvaranja granice s Kinom, tek nedavno zatvorivši sve osim tri najviše korištena granična prijelaza, uz mjeru 14-dnevne karantene za sve posjetitelje koji dolaze iz Kine. Njena neodlučnost rezultirala je i sa jednotjednim štrajkom 6 tisuća zdravstvenih radnika, 10 posto od ukupnog broja, koji su zahtijevali da se potpuno zatvori granica te da Lam sama podnese ostavku jer njezina vlast ugrožava sigurnost građana.

„Nepovjerenje građana prema vladi raste iz dana u dan“, komentira lokalni 40-godišnji učitelj, „Hong Kongom nipošto ne upravlja Lam, već kineski državni vrh iz Pekinga. A njima sigurnost ljudi u Hong Kongu nije prioritet. Dok Amerika i ostale zemlje evakuiraju svoje građane, naša vlada ne mari za 2.200 naših ljudi koji su ostali zarobljeni u provinciji Hubei“. Dodatno napominje: „Smijali smo se Trumpu kad je najavljivao zid na granici, ali sada vidim kako bi to i za nas bilo najbolje rješenje“.

Iako su od pojave virusa prodemokratski protesti značajno oslabili, oni nipošto nisu nestali, a opće nepovjerenje prema hongkongškim vlastima samo raste. I dok je policija još nedavno kažnjavala prosvjednike jer su nosili maske i tako onemogućavali identifikaciju prestupnika, vlasti do jučer nisu inzistirale da se maske preventivno nose na ulicama jer su one sada simbol otpora prema Kini.

Proteklog vikenda, barem 20 prosvjednika je uhićeno dok su vandalizirali Tin Sau stanicu podzemne željeznice, nakon prvotno mirnog prosvjeda protiv načina na koji vlada upravlja sprečavanjem epidemije. Protesti su se istovremeno odigravali u barem tri distrikta širom grada, a protiv odluke vlade da se 18 državnih klinika stavi na raspolaganje za dijagnostiku i liječenje pacijenata potencijalno zaraženih korona-virusom. Sukobi prosvjednika s policijom zabilježeni su i nakon odluke da se novoizgrađeno stambeno naselje u Fanling-u koristi kao prostor karantene za one koji dolaze iz Kine. U međuvremenu, uskočio je od siječnja zatvoreni Disneyland, te svoj prostor predviđen za proširenje zabavnog parka iznajmio vladi, oko 60 hektara površine koji će biti pretvorene u jedinice za karantenu.

Hong Kong je u recesiji već više od šest mjeseci. Za grad koji je ekonomski ovisio o Kini, ali i zapadnim multinacionalnim kompanijama, prosvjedi su prvo narušili vezu s Kinom, a virus ih je sada izolirao i od zapadnog svijeta.

Sve veće zrakoplovne kompanije, iz Amerike, Europe i Australije, do daljnjega su smanjile ili čak ukinule zrakoplovne linije prema Hong Kongu. Već u siječnju, dok kriza s virusom nije dosegnula veće razmjere, putnički zrakoplovni promet u Hong Kongu je pao za 11.7 posto u odnosu na lani, a teretni za 10.4 posto. S obzirom na uvedenu karantenu u Hong Kongu za putnike iz Kine, ali i karantenu u vodećim stranim destinacijama za putnike koji lete iz Hong Konga, promet za veljaču bilježi strmoglavi pad. Protekloga vikenda, putnički promet je zabilježio pad od 60 posto u odnosu na isto vrijeme lani, uz 104 otkazana leta od strane Air Canade, Lufthanse, Swissa, Britisha, Finnaira, American Airlinesa, Uniteda i mnogih drugih, koji najavljuju ponovnu uspostavu letova tek za kraj travnja.

Domaće zrakoplovne kompanije su najviše pogođene. Cathay Pacific je smanjio svoje kapacitete za 40 posto, te zatražio čak 27.000 svojih zaposlenika da uzmu neplaćeni dopust do daljnjega kako bi smanjili troškove. Hong Kong Airlines je već otpustio 400 radnika procjenjujući kako se brojevi u turističkim dolascima neće oporaviti do kraja godine.

Turisti iz NR Kine su rekordne 2018. godine činili 78 posto stranih posjeta Hong Kongu s 51 milijun dolazaka, s prosječnom potrošnjom od preko 900 USD. Zbog prosvjeda u 2019. te brojke su već pale za 14.2 posto, a novi pad bi mogao biti višestruko veći u 2020. Preliminarni podaci turističke zajednice za veljaču govore kako je broj dnevnih posjeta pao na ispod 3.000 dnevno, za razliku od prošlogodišnjih 200.000.

„Mnogi Kinezi su danas u strahu da će u Hong Kongu biti napadnuti od lokalnog stanovništva“, govori Zhang Zisheng, kineski državljanin s adresom nedaleko Hong Konga u kineskom Jiangmen-u.

Ashley Micklewright, predsjednik Bluebell Group, distributera luksuznih proizvoda u Aziji govori kako je Hong Kong nedavno činio 20 posto njihovog poslovanja, dok danas čini tek 5. A ukupna prodaja luksuznih brandova je u zadnjem razdoblju prošle godine pala za 45 posto. Zlatarnice, draguljarnice i trgovine s kozmetikom koji su uglavnom posluživali turiste iz Kine, zatvoreni su. A sa zatvaranjima svojih prodavaonica na pojedinim lokacijama u gradu već su započeli Louis Vuitton, Prada i drugi, koji se susreću sa visokim cijenama najma prostora, a sve nižim prihodima.

Sa svim unutarnjim i političkim pitanjima, ekonomskim i sigurnosnim problemima, nekadašnja turistička i šoping meka čitave Azije tone sve dublje.