Fedov Odbor za otvoreno tržište (FOMC) rekao je da su vidjeli umjeren rast zaposlenosti i blagi porast nezaposlenosti, što znači da će se buduće odluke temeljiti na kombinaciji podataka o zapošljavanju i inflaciji. To nije iznenađujuće, budući da se oko 68 posto američkog BDP-a odnosi na potrošnju kućanstava. S fiskalne strane, Ministarstvo financija SAD-a zadržalo je svoje smjernice za dugoročni dug nepromijenjenim drugo tromjesečje zaredom, te nastavlja favorizirati izdavanje kratkoročnih obveznica. Ministarstvo očekuje pad kamata u skoroj budućnosti, što ih za sada destimulira od izdavanja dugoročnih obveznica.
Prinos na američke 10-godišnje obveznice pao je ispod 4%, što je najniža razina u posljednjih šest mjeseci. Tržišta također očekuju gotovo izvjesno smanjenje kamatnih stopa u rujnu, na temelju trenutnih ekonomskih podataka i Fedovih priopćenja. Očekuje se da će temeljna inflacija ostati usidrena oko 2% u srednjem roku, što je u skladu s ciljem središnje banke. Indeks troškova rada (ECI) porastao je 0,9% u drugom tromjesečju, što je najmanji porast u tri godine. To ukazuje na smanjenje temeljnih inflatornih pritisaka zbog hlađenja tržišta rada, podupirući vjerojatnost smanjenja stope u rujnu.
U europodručju proizvodna je aktivnost u srpnju nastavila padati, iako manje nego što se prvotno procjenjivalo. Potražnja je i dalje slaba, tvrtke smanjuju zalihe i ne planiraju nova radna mjesta. Troškovi rastu, rokovi isporuke sve su duži, što može spriječiti budući rast. Cijene nafte porasle su zbog rastućih napetosti na Bliskom istoku i pada zaliha u SAD-u. Sukobi poput ubojstva čelnika Hamasa u Teheranu povećavaju rizike od prekida opskrbe, dok niže zalihe u SAD-u dodatno podižu cijene. Ipak, zabrinutost zbog manje potražnje u Kini vrši pritisak na pad cijena.
Unatoč svemu, barem za sada, prema aktualnim podacima, u rujnu možemo očekivati sinkrono snižavanje kamatnih stopa s obje strane Atlantika, što će burzama dati svjež vjetar u krila.
