Njemačka i Francuska imaju vrlo nisku razinu raspoloženja potrošača, dok smo u ožujku bilježili pad maloprodaje u eurozoni. Vjerojatno vidimo prve znakove da poskupljenja već utječu na ponašanje europskih potrošača koji već usporavaju potrošnju. Uz nisko raspoloženje potrošača u Europi, prodaja novih kuća u SAD-u je u travnju pala na najnižu razinu u dvije godine.
Ranije ovog tjedna na europska tržišta dionica pozitivno je utjecao Ifo pokazatelj poslovne klime za Njemačku, koji je u svibnju neočekivano porastao na tromjesečni maksimum od 93 boda, iznad tržišnih očekivanja (na 91,4 boda). Posljednja tri očitanja ovog pokazatelja ukazuju na mogući pad BDP-a u međugodišnjoj usporedbi. Burze su također pozdravile izjavu američkog predsjednika Bidena, koji je rekao da preispituju carine na kineske proizvode koje je uvela Trumpova administracija; to bi moglo značiti moguće smanjenje carina između zemalja.
Euro je počeo jačati početkom ovog tjedna nakon što je Christine Lagarde rekla da će središnja banka vjerojatno izaći iz negativnih kamatnih stopa do kraja trećeg tromjesečja. Ipak, euro valuta na 1,073 (u vrijeme pisanja) nije jako daleko od petogodišnjeg minimuma u odnosu na dolar na 1035 od prije dva tjedna.
Indeks SBITOP je u prvom tromjesečju prošlog tjedna ojačao gotovo tri posto zahvaljujući dobrim rezultatima slovenskih blue chipova. Dobit za prvo tromjesečje već je iskazalo osam od 10 tvrtki uključenih u indeks, pri čemu je "agregat" zabilježio rast prihoda od 53% i rast dobiti od 74% (Bloombergov izračun). Snažnom rastu prihoda pridonijeli su Petrolova akvizicija hrvatskog Croduxa, dobra prodaja titanovog dioksida Cinkarne Celje i rekordno poslovanje Krke u prvom tromjesečju. Na visok međugodišnji rast dobiti u prvom tromjesečju snažno su utjecali Cinkarna Celje i NLB.
Inače, globalna tržišta kapitala trenutno su puna rizika jer usluge, novac i proizvodi postaju sve skuplji. Središnje banke podižu kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju. Ove godine očekuje se daljnji rast novca, no pitanje je koliko će više cijene novca za jedan do dva postotna boda doista obuzdati rast cijena. Rastuće kamatne stope stvaraju veći pritisak na sektore koji očekuju profit u daljoj budućnosti.
Tehnološki sektor nominalno je diskontiraniji od tradicionalnih sektora, što im sada uzrokuje veće negativne cjenovne pritiske na tržištima kapitala. Pretežno Nasdaqov tehnološki indeks ove je godine pao 25 posto. S obzirom na rast kamatnih stopa i drugih rizika, u ovom trenutku prikladnije su tradicionalne industrije s povoljnijim vrednovanjem jer nisu precijenjene s obzirom na trenutnu situaciju na tržištima kapitala.
To su aktivnosti koje su ključne za svakodnevni život. Ovi sektori uključuju zdravstvo i zdravstvene usluge (ETF XLV), javne usluge (ETF XLU), sektor robe široke potrošnje (Danone, Nestle, Johnson & Johnson) ili sektor telekomunikacija (T-Mobile USA, Deutsche Telekom).
