Čini se da postoji veći prostor za ranije prilagodbe kamatnih stopa od strane glavnih središnjih banaka nego što se nedavno očekivalo, dok više ne očekujemo dodatna povećanja stopa u ovom ciklusu.
Kompozitni PMI indeks u sve tri najveće zemlje eurozone u rujnu je ispod 50 bodova, što ukazuje na kontrakciju, a najveće probleme bilježi Njemačka, koja utječe na cijelu eurozonu. Potražnja za robom i uslugama pada, a roba pada brže. Oštar pad novih narudžbi, najveći od studenog 2020., objašnjava zašto su veće namjere za dodatnim zapošljavanjem gotovo nestale posljednjih mjeseci. Konkretno, proizvodne tvrtke očekuju smanjenje broja radnika.
Proizvodni PMI za europodručje pao je u rujnu na 43,4, što ukazuje na ubrzani pad proizvodnje. Iako su se problemi opskrbnog lanca povezani s Covidom-19 donekle smanjili, proizvodnja i dalje pada zbog smanjene potražnje.
U eurozoni je u kolovozu obujam maloprodaje na mjesečnoj razini smanjen za 1,2 posto, što je pad veći od očekivanog. Godišnja stopa pala je na -2,1 posto. Prodaja goriva pala je treći mjesec zaredom, dok je prodaja hrane, pića i duhana pala 1,2 posto. Online prodaja bilježi pad od 4,5 posto.
Stopa nezaposlenosti u europodručju u srpnju se blago smanjila na 6,4 posto. U eurozoni je sredinom trećeg tromjesečja bilo ukupno 10,9 milijuna nezaposlenih osoba. Drugim riječima, 1,3 milijuna manje nego prije pandemije i 0,5 milijuna manje nego prije ruske invazije na Ukrajinu i povezane energetske krize. Ubuduće očekujemo da će stopa nezaposlenosti u europodručju lagano porasti do kraja godine, budući da podaci ankete pokazuju da su poduzeća počela otpuštati radnike, osobito u proizvodnji, i ukazuju na pad aktivnosti privatnog sektora u trećem tromjesečju .
Kratkoročno gledano, ekonomska situacija u eurozoni pogoršava se brže nego u SAD-u, što bi moglo dovesti do bržeg pada cijena od očekivanog. To bi moglo dovesti do toga da ECB smanji kamatne stope prije Fed-a. Dakle, unatoč nedavnom jačanju dolara u odnosu na euro, postoji mogućnost da dolar nastavi jačati vrijednost.
Istodobno, prinos na dug zapadnih zemalja doseže atraktivne razine. Otkako su središnje banke prestale kupovati državne obveznice, njihovi su prinosi porasli do te mjere da mnogi ulagači usmjeravaju pozornost na kratkoročne državne zapise i dugoročnije obveznice. U trenutku pisanja prinos na 10-godišnje američke obveznice iznosio je 4,82 posto, na njemačke 2,95, na talijanske 4,92, na slovenske 3,82, na francuske 3,52, a na španjolske 4 posto. Ujedno, ILIRIKA, kao primarni upisnik državnih trezorskih zapisa, najavljuje da će se sljedeće aukcije 3-, 6- i 18-mjesečnih trezorskih zapisa održati sljedeći utorak, 10. listopada 2023. godine.
