To tržištima dionica i obveznica trenutno daje dodatni vjetar u leđa, i to nakon relativno dobre sezone kvartalnih poslovnih rezultata velikih burzovnih kompanija u SAD-u, gdje su kompanije iz indeksa S&P500 na godišnjoj razini prosječno povećale prihode za 11, a dobit za 3 posto. Dobre vijesti za tržišta kapitala stigle su i sa Starog kontinenta. Dok je njemački PPI indeks, odnosno indeks cijena industrijskih proizvođača u Njemačkoj, u odnosu na prošlogodišnje cijene viši za dobrih 34 posto, od listopada do studenog, dakle u samo mjesec dana, pao je za 4,2 posto.
U Europi smo također svjedočili objavi nekih boljih od očekivanih PMI indeksa za mjesec studeni, kao i poboljšanju poslovnog optimizma u Njemačkoj u istom mjesecu. Poslovna očekivanja za naredne mjesece bila su znatno manje pesimistična u Njemačkoj u studenom nego nedavno, s očekivanjima industrijskog izvoza sada pozitivnima. To se dogodilo nakon završetka 20. kongresa Kineske komunističke partije i kasnijeg posjeta njemačke kancelarke novom-starom predsjedniku Kine.
Čini se da su se globalni politički rizici smanjili, barem privremeno. To će, barem djelomično i barem privremeno, povoljno utjecati na globalni gospodarski rast, a možda će na račun niže razine problema u globalnim opskrbnim lancima pojeftiniti neke proizvode. Ali zima još nije gotova, zapravo nije još ni počela.
Dnevni broj infekcija Covidom-19 u Kini porastao je na rekordno visoku razinu, što je izazvalo zabrinutost među ulagačima zbog mogućeg ponovnog uvođenja strogih ograničenja u Kini koja bi ponovno smanjila kinesku produktivnost i povećala nesigurnosti oko globalnih opskrbnih lanaca. Čak ni malo poboljšani makropokazatelji još uvijek nisu sasvim dobri, a pritom učinci osjetno viših kamata za zaduživanje, uz ukupni trošak, još nisu baš pokazali zube na javnim financijama i financijama brojnih kućanstava.
Već u prosincu očekuju nas povećanja kamata, a ona će se nastaviti iu idućoj godini, za koju možemo očekivati zahlađenje gospodarske utrke, ali najvjerojatnije uz relativno zdravo tržište rada. Stopa rasta cijena će, međutim, vjerojatno i dalje biti znatno viša od dugogodišnjeg prosjeka.
Ako pogledamo širu ili širu sliku, vidimo da je pred nama razdoblje viših fiskalnih politika, gdje će javni novac ići u infrastrukturu, razvoj, znanost, zelenu tranziciju i slično. Ukratko, razdoblje ekspanzivnih monetarnih politika, barem privremeno, zamjenjuje razdoblje ekspanzivnih fiskalnih politika. Ovo razdoblje obilježit će više kamatne stope, vjerojatne niže cijene nekretnina te niže cijene ostalih klasa ulaganja, uz solidno tržište rada. Ukratko, možemo očekivati da će prinosi na investicijske klase koje generiraju novčani tok malo porasti.
