Buffettov financijski holding, Berkshire Hathaway, kupio je manje dionica u trećem tromjesečju (samo 1,5 milijardi dolara), a prodao više, ukupno 36 milijardi dolara, dok je holding dodatno smanjio svoju izloženost Appleu (prodao je 100 milijuna dionica), što ostaje njegova najveća pojedinačna investicija - sada posjeduje još 300 milijuna Appleovih dionica, ukupne vrijednosti gotovo 70 milijardi dolara. Buffettov holding dodatno je ojačao svoju poziciju u novcu (riječ je o gotovini i obveznicama), i to na 325 milijardi dolara, što je svota koja znači gotovo pet puta veći slovenski godišnji BDP, te svota koja premašuje Berkshireova ulaganja u dionice (272 milijardi na kraju trećeg kvartala).
Buffett je dobro zaradio na dionicama, prinosi na papire koje je prodao daleko su premašili one S&P 500, a mnogi nagađaju što stoji iza rasprodaje. Berkshire Hathaway bio je neto prodavač dionica osmo tromjesečje zaredom. Je li doista samo pitanje unovčavanja prije povećanja poreza na kapitalnu dobit u SAD-u (s pobjedom Kamale Harris, to bi bilo vrlo vjerojatno), ili jednostavno Buffett više ne vidi prilike za visoke povrate u ovim teškim vremenima? Iako naravno postoje neke jeftine dionice, prosječne vrijednosti na Wall Streetu su izuzetno visoke. Omjer između tržišne kapitalizacije svih dionica i godišnjeg BDP-a SAD-a već je 1,7. Tijekom financijske krize 2008. bila je upola niža. Da ne spominjemo Shillerov P/E omjer (koji u obzir uzima cijene dionica i zarade prilagođene inflaciji u posljednjih deset godina), koji je s 37 dvostruko veći od dugoročnog prosjeka.
Za sada se ne čini da bik može stati, a počelo je i povijesno najpovoljnije tromjesečje za ulagače na burzama, razdoblje od 1. studenog do 31. siječnja. Nakon 1950., New York je u tom razdoblju u prosjeku bilježio rast od 4,1 posto i vrlo je vjerojatno da se nitko neće zamarati visokim procjenama sljedeća tri mjeseca. Naravno, i to su rezultat postepidemijske politike Fed-a – od 2020. godine “isprintao” je 16 trilijuna dolara, a dobar dio te svote “parkiran” je na Wall Streetu. Unatoč svim bojaznima da tako neće biti unedogled, milijarde dolara iz cijeloga svijeta nastavljaju se slijevati u New York, naravno očekujući dobre povrate. Ove godine najveći dobitak ima sektor komunikacijskih usluga i informacijskih tehnologija (Meta, Alphabet, Netflix...) s rastom od 27%. Zanimljivo je, međutim, da u trogodišnjoj usporedbi ovaj sektor nije posebno profitabilan (+14%), što je rezultat visokih padova u 2022. godini.
Uz američke izbore, ulagači se pitaju što bi pobjeda pojedinog kandidata mogla značiti za daljnja kretanja na burzama. Više je to od samo kratkotrajnih "smetnji", dok dugoročno gledano nije ni važno tko će se useliti u Bijelu kuću. Određene sektore mogla bi ohrabriti pobjeda Kamale Harris (na primjer, tvrtke za zelenu energiju) ili Donalda Trumpa (financije, kripto, nafta), ali i ovdje povijest pokazuje da se očekivanja mogu brzo okrenuti naglavačke. Dobar primjer je indeks čiste energije koji je naglo skočio za vrijeme predsjednikovanja Donalda Trumpa, dok je indeks energetskog sektora pao, dok se za vrijeme Bidenovog mandata dogodilo suprotno. U posljednje tri godine, primjerice, na Wall Streetu je najprofitabilniji energetski sektor (Exxon Mobil, Chevron, NextEra Energy) s rastom od 56 posto. Inače - koliko god Biden objašnjavao da je protiv industrije fosilnih goriva, američke naftne kompanije iz godine u godinu pumpaju više, što je također jedan od razloga trenutno prilično niskih cijena nafte.
Jutrošnje akcije na financijskim tržištima obilježile su informacije o tome kako se odvija bitka za predsjednika SAD-a. Veća vjerojatnost Trumpove pobjede potaknula je bitcoin (do 75.000 dolara) i gurnula ga na novi rekord. Na terminskom tržištu porasla je vrijednost njujorških burzovnih indeksa, posebno je zamjetan rast od tri posto indeksa Russell 2000. To uključuje male i srednje tvrtke, koje bi uz Trumpovu politiku zaštite domaće ekonomije mogle imati veće profite. Dolar je prema euru ojačao više od jedan i pol posto, što je ogromno za devizna tržišta. Prinos na desetogodišnju američku obveznicu porastao je za 16 baznih bodova na 4,44 posto – najviše u posljednja četiri mjeseca. Ukratko, tipična "Trumpova trgovina" kakva je viđena u proteklih nekoliko tjedana.
