Drugačije je bilo u trgovanju naftom: nakon OPEC-ove odluke o naglom smanjenju proizvodnje, Brent je poskupio čak 15% u tjednu.
U ponedjeljak i utorak smjer na zapadnim burzama i dalje je bio snažno uzlazan, dvodnevni rast njujorškog indeksa S&P 500 iznosio je 5,7%, najviše od ožujka 2020. No, očito je to samo kratkotrajno oporavak nakon što su indeksi prošli petak pali na ovogodišnje dno. U drugoj polovici tjedna ponovno je bila aktualna zabrinutost zbog naglog zaoštravanja američke monetarne politike, a cijela stvar dodatno je ojačala objavom svježih podataka s tržišta u petak.
Stopa nezaposlenosti pala je (s 3,7) na 3,5 posto, a tržište rada očito je imuno na Fedova povećanja kamata (stopa Fedovih fondova sada je u rasponu od 3,0 do 3,25 posto). Pritisak na plaće tako ostaje velik, što Fedu otežava smanjenje inflacije koja je na najvišoj razini u 40 godina. U četvrtak slijedi objava rujanske inflacije, što će biti još jedan pokazatelj koliko će Fed biti agresivan na sjednici početkom studenog. Trenutačno većina očekuje još jedno (četvrto uzastopno) povećanje kamatnih stopa od 75 baznih bodova.
Rujansko izvješće o američkom tržištu može se protumačiti i tako da SAD, iako je BDP u prvom polugodištu pao, nije u recesiji. No mogli bi biti uskoro ako Fed nastavi biti tako odlučan u borbi protiv inflacije. A upravo toga se burze jako boje. Vjerojatno još nismo vidjeli dno, gledamo li širu sliku, indeksi su izgubili samo ono što su dobili u prilično divljem usponu nakon najave nevjerojatnih monetarnih i fiskalnih mjera kao odgovora na epidemiju.
Dionicama iz sastava S&P-a trenutačno se trguje 16 puta većom od očekivane zarade u sljedećih dvanaest mjeseci, što je značajan pad u odnosu na početak godine (22). Međutim, Morgan Stanley je ovaj tjedan upozorio da postoji više mogućnosti za daljnje padove, ukazujući na nastavak snažnog dolara i energetsku krizu u Europi. Potencijalno loši tromjesečni rezultati trećeg tromjesečja (u sljedećih nekoliko dana prve će tvrtke već predstaviti svoje bilance) i crne prognoze također bi mogli uzeti danak. U međuvremenu, odljevi iz dioničkih fondova u SAD-u nastavljeni su 35. tjedan zaredom, pri čemu su upravitelji imovine povećali novčane pozicije, koje su sada najviše u više od dva desetljeća, prema podacima BoFA-e.
I u Europi su tjedan započeli optimistično zbog nade da će Fed na idućim sastancima biti manje agresivan u stezanju kamata, no, kao iu New Yorku, uslijedilo je otrežnjenje. Ipak, frankfurtski DAX je na tjednoj razini ojačao više od posto. Situacija s dionicama švicarske banke Credit Suisse se smirila, tečaj je u posljednjih tjedan dana vidno ojačao, što je i rezultat najave iz banke da će izdvojiti tri milijarde franaka za otkup vlastitih dionica . Euro se samo nakratko vratio u paritet s dolarom, pavši ispod 0,98 dolara krajem tjedna. Očito ne pomaže ako u ECB-u slijede Fed.
Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel zagovara daljnja povećanja kamatnih stopa i smanjenje izloženosti državnim obveznicama. Kako je rekao i za Süddeutsche Zeitung, ECB na sljedećem sastanku mora poslati jasan signal da se želi oduprijeti inflaciji. Po njegovom mišljenju, njemačko gospodarstvo će i ove godine biti u recesiji, koja će se nastaviti iu 2023. Ne očekuje značajniji pad gospodarske aktivnosti, a ističe da je tržište rada trenutno još uvijek vrlo robusno. Sljedeće godine očekuje se inflacija od najmanje šest posto.
