Kompanija je pokrenula projekt usluga pod nazivom Kineski elektronički oblak u gradu Wuhan, gdje će biti smješten centralni ured novog projekta.
Čitav projekt se temelji na korištenju lokalno proizvedene kineske opreme. Čipove proizvodi kćerka Korporacije, Tianjin Phytium Information Technology. Operacijski sustav Kylin također je u cijelosti razvijen u Kini.
Prema službenoj izjavi KEK-a, kompanija je odlučila ući na cloud tržište s ciljem „garancije sigurnosti državnih i korporativnih digitalnih procesa“. Svojim klijentima kompanija će ponuditi gotova rješenja ili rješenja skrojena po zahtjevu i potrebi.
Izvršni upravitelj cloud odjela kompanije Ma Jing je rekao kako je KEK već potpisao ugovore o suradnji i digitalizaciji procesa upravljanja sa četrdeset kineskih gradova. Jedna od kćerki Korporacije potpisala je sporazum o zajedničkom ulaganju sa drugom javnom kompanijom iz grada Huangshi a koja se bavi velikim podacima (big data).
Vodeća cloud kompanija u Kini je Alibaba Cloud, koja pokriva ogromnih 40% kineskog tržišta. Slijedom idu Huawei Cloud, Tencent Cloud i Baidu AI Cloud. No državni KEK nastoji pojačati svoj položaj, ne samo bog sigurnosnih već i komercijalnih razloga. Zato je kompanija tijekom 2019. godine kupovala različite tehnološke kompanije kako bi unaprijedila svoju tehnološku i istraživačku bazu.
Razvoj domaćih, državno-kontroliranih cloud usluga na potpuno kineskoj opremi i software-u je mjera sigurnosti za neizbježan trend digitalnog rascjepa između SAD-a i Kine. Kineska vlada i vodeće tehnološke kompanije shvaćaju da ništa ne sprečava Bijelu kuću da nastavi ograničavati dostup ka američkom tržištu za kineske kompanije – pod upitnikom su čipovi kompanije Intel (i AMD).
Kad bi Bijela kuća zabranila Intelu poslovanje s kineskim kompanijama to bi stvorilo ogromne probleme za sve kompanije koje ovise o naprednim i brzim serverima.
U tehnološkom nadmetanju, investitori se klade na potencijal Kine da zamijeni američke tehnologije i software domaćim proizvodima i rješenjima. U proteklih nekoliko mjeseci, brojne kompanije poput China Telecoma su objavile planove javne nabave u svrhu poticanja domaćih tehnoloških sustava kako bi se smanjila ovisnost o Intelu, Microsoftu, IBM te Oracle-u. Zbog toga je kineski IT indeks ove godine porastao za oko 30%.
Državna digitalna politika nastoji kroz ulaganja i poticaje kreirati izrazito kompetitivno okruženje koje u konačnici mora dovesti do potpune lokalizacije proizvodnje. Plan Made in China 2025 više se ne spominje javno ali jasno je da Peking ne odustaje od ideje tehnološkog suvereniteta.
