Biden je najavio paket spašavanja od 1,9 bilijuna dolara za pomoć stanovništvu i tvrtkama ovog tjedna nakon što su SAD prošlog mjeseca već usvojili fiskalni paket od 900 milijardi dolara. Čak tisuću milijardi dolara bi otišao, ako Bidenov prijedlog odobri Senat, na račune Amerikanaca s nižim prihodima koji bi primali 2000 dolara mjesečno (prije 600, sada još 1400 dolara). Situacija je naravno vrlo napeta zbog epidemije, tržište rada je pod pritiskom, u posljednjih tjedan dana 965 tisuća Amerikanaca koji su ostali bez posla prijavilo se za novčane naknade, što je značajan porast u odnosu na tjedan prije (784 tisuće). Sa 6,7 posto, stopa nezaposlenosti i dalje je znatno iznad vrhova postignutih u financijskoj krizi 2008. godine.
Joe Biden najavio je paket fiskalne pomoći u iznosu od 1,9 bilijuna dolara i imenovao Garyja Genslera, koji je predsjedavao Komisijom za trgovinu robom i ročnicama u razdoblju od 2009. do 2014. godine, za prvog čovjeka američkog regulatora vrijednosnih papira SEC. Budući da je Gensler u Obaminoj administraciji podržao usvajanje Dodd-Frankovog zakona, koji sprječava banke da preuzmu pretjerane rizike, financijska industrija na Wall Streetu zasigurno nije najsretnija njegovim imenovanjem na čelo SEC-a.
Nova prognoza tako velikog poticajnog paketa trebala bi biti najbolja osnova za daljnji rast indeksa dionica (puno novca koji u financijski sustav dolazi od središnjih banaka i vlada završi na burzama), ali takve astronomske brojke također izazivaju zabrinutost oko toga gdje će sve to završiti.
Američki javni dug već iznosi 27 bilijuna dolara i premašio je vrijednost godišnjeg BDP-a. U SAD-u, gdje se dolari mogu tiskati po volji, to čak i nije takav problem, zabrinjavajuće je što su sve vrste imovine napuhane. David Neuhauser, direktor hedge fonda Livermore Partners, tako ističe da je situacija slična 1920-ima, što je na kraju dovelo do kraha burze epskih razmjera (započetog 1929. godine; za manje od tri godine S&P 500 srušio se za 86 posto) i do teške depresije.
Za sada nikoga ne brine ogromni javni dug svih razvijenih zemalja, a još manje novi i novi rekordi na financijskim tržištima. Čini se da će se rast nastaviti barem ove godine, jer središnje banke zasigurno još neće početi stezati remen. Larry Fink, prvi čovjek BlackRocka (najvećeg upravitelja imovine, budući da upravlja s rekordnih 8,68 bilijuna dolara), rekao je za CNBC da na Wall Streetu još uvijek ima mjesta za rast zbog nultih kamatnih stopa, čija se promjena ove godine ne očekuje.
Prema njegovim riječima, jedan od čimbenika koji će pozitivno utjecati na dionice je rekordna količina besplatnog novca koji čeka na mogućnosti ulaganja. Fink očekuje da će druga polovica ove godine biti isplativija od prve, jer će cjepivo protiv koronavirusa dotad već polučiti prve učinke.