Automobili će biti skuplji, a izbor manji

Ova mjera označava novo pooštravanje američke trgovinske politike s ciljem smanjenja ovisnosti o stranim opskrbama i oživljavanja američke automobilske industrije.

Carine su u prošlosti imale ograničen učinak, a američki trgovinski deficit se čak povećao tijekom Trumpova prvog mandata. Cijene automobila vjerojatno će rasti, a neki europski brendovi mogli bi se povući s tržišta.

To je simptom dublje neravnoteže u globalnoj ekonomiji. SAD već dugo troši više nego što proizvodi, dok zemlje poput Kine i Njemačke štede i premalo ulažu kod kuće. Ekonomisti stoga pozivaju na usklađeni rebalans: SAD treba smanjiti potrošnju, a Kina ojačati domaću potražnju.

Politički je, međutim, takav dogovor gotovo nemoguć. Unatoč obećanjima, Kina ne poduzima mjere za jačanje potrošnje, a SAD u ovom trenutku niti ne želi fiskalno stezanje. Tako mjere poput carina ostaju u prvom planu, iako ne rješavaju uzroke neravnoteža.

Za europske proizvođače, posebice njemačke automobilske divove, to će biti veliki udarac. Porsche, BMW, Mercedes-Benz, Volkswagen i Audi – zajedno odgovorni za gotovo tri četvrtine europskog izvoza automobila u SAD – bit će među najteže pogođenima. Analitičari već upozoravaju da bi prodaja mogla usporiti, cijene rasti, a neki modeli čak i nestati s tržišta.

Trumpova odluka da proširi mjeru na ključne komponente - motore, mjenjače, pogonske sklopove - znači dodatnu neizvjesnost za mnoge tvornice automobila, uključujući Meksiko, Kanadu i Južnu Koreju, gdje mnoge europske i japanske tvrtke imaju svoje pogone. Iako će carine na komponente stupiti na snagu nešto kasnije, najkasnije do 3. svibnja, poruka je jasna: SAD želi da se cijeli lanac vrijednosti – od vijka do volana – vrati kući.

Prema procjenama Trumpove administracije, dodatnim bi se carinama u državni proračun trebalo sliti više od 100 milijardi dolara. No cijena ove mjere, kako upozoravaju ekonomisti, najvjerojatnije će pasti na teret američkih potrošača koji će nova vozila uskoro plaćati znatno skuplje.

Inače, u SAD-u postoji izražen jaz između negativnog sentimenta potrošača i snažnog rasta dobiti poduzeća. Povjerenje potrošača palo je na najnižu razinu u 12 godina, a očekivanja o budućim gospodarskim uvjetima, zapošljavanju i prihodima značajno su oslabila. Trgovinska neizvjesnost produbljuje se kako predsjednik Trump najavljuje nove ciljane carine.

Unatoč pesimizmu među potrošačima, tvrtke iz S&P 500 indeksa zabilježile su solidne rezultate u posljednjem kvartalu prošle godine. Prodaja je porasla za 5,3%, a dobit za čak 13,5%. Najveći rast zabilježile su tvrtke iz sektora tehnologije, financija i komunikacija. Istodobno se u drugoj polovici 2025. očekuje smanjenje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno podržati financijska tržišta i olakšati uvjete financiranja. Iako tvrtke pokazuju snagu, inflacija je i dalje iznad ciljanih razina, a trgovinske napetosti rastu, stvarajući neizvjesno makroekonomsko okruženje u kojem će kamatne stope, dolar i fiskalna politika biti ključni pokretači kretanja naprijed.

Industrijski sektor nudi zanimljive mogućnosti u ovom kontekstu. Podržava ga kombinacija nižih kamatnih stopa, velikih ulaganja u infrastrukturu i povećane potrošnje na sigurnost i vojsku, posebno u Europi i SAD-u. Fokus je na željezničkoj, energetskoj i digitalnoj infrastrukturi, obnovljivim izvorima i pametnim gradovima. Dodatna prednost za američke industrijske tvrtke su veće carine na strane proizvode, što povećava konkurentnost domaće industrije. Ključne tvrtke uključuju Caterpillar, Honeywell, General Electric, Siemens i Deere & Company, pokrivajući područja od građevinskih strojeva do automatizacije i naprednih tehnoloških rješenja.