Poznato je da se nakon godinu dana oštrih padova burzovni indeksi uglavnom brzo oporavljaju, no nije se očekivalo da će uz sve probleme s kojima se trenutno suočava svjetsko gospodarstvo prvi tjedni 2023. godine donijeti takav rast. Potaknule su ga brojne ohrabrujuće makroekonomske vijesti. U SAD-u je godišnja inflacija pala na 6,5 posto u prosincu (sa 7,1 posto u studenom) (najniže od listopada 2021.), a tržište rada ostaje u dobrom stanju, uz smanjenje pritiska na plaće. Njemačka je prošle godine imala solidan rast BDP-a (1,9%), Britanci su izbjegli recesiju.
Blaga zima smanjila je cijene plina, Kina napušta stroga covid ograničenja. Ukratko, povećale su se mogućnosti za meko prizemljenje gospodarstva, Međunarodni monetarni fond u najnovijoj prognozi više ne očekuje globalnu recesiju. Iznad svega, ulagači smatraju da su glavne središnje banke već prošle godine obavile najveći dio posla u borbi protiv inflacije.
U petak je na Wall Streetu pozitivno odjeknulo izvješće Sveučilišta Michigan o značajnom siječanjskom rastu vrijednosti indeksa raspoloženja potrošača, kao i daljnjem smanjenju inflacijskih očekivanja: američki potrošači sada očekuju pad inflacije na 4,0 posto u sljedećih 12 mjeseci. Pozornost tržišnih sudionika sada će se, barem na nekoliko tjedana, usmjeriti na poslovne rezultate američkih korporacija u zadnjem tromjesečju prošle godine. Najveće banke već su objavile rezultate. Primjetno je da su u dobrom stanju (dovoljno kapitalizirani), ali da se pripremaju za teške gospodarske uvjete. JPMorgan Chase nadmašio je očekivanja svojom prvom procjenom kvartalne dobiti, ali je rezervirao 1,4 milijarde dolara u očekivanju blage recesije. Čelnik ove banke Jamie Dimon nabrojao je nekoliko prijetnji s kojima bi se svijet mogao suočiti ove godine, uključujući geopolitičke napetosti i tvrdoglavu inflaciju.
Bank of America također upozorava da se poslovno okruženje pogoršava. U međuvremenu, dobit američke banke Citigroup pala je za 21 posto u zadnjem tromjesečju prošle godine, jer je banka povećala rezervacije u uvjetima pogoršanja gospodarskih uvjeta, a značajno su smanjeni i prihodi u investicijskom bankarstvu. Međutim, prihod od kamata porastao je za 61 posto nakon što je Fed prošle godine podigao ključnu kamatnu stopu za čak 425 baznih bodova.
Dionice banaka pretrpjele su prosječan gubitak od gotovo 3% na početku dana u New Yorku u petak, ali su završile dan s lijepim porastom (preko 2%), podigavši ukupno tržište. Na "profit" prošlog tjedna zaista se ne treba žaliti, posebno je tehnološki indeks Nasdaq snažno ojačao (+4,8%), čemu je najviše pridonijela vijest da je indeks potrošačkih cijena (CPI) u SAD-u skliznuo za 0 u prosincu u usporedbi sa studenim ,1 posto, što je njegov prvi pad (na mjesečnoj razini) od svibnja 2020. Fedovo povećanje kamatnih stopa polako pokazuje rezultate, ali put do ciljane inflacije (2,0%) bit će dug .
Europske burze dosegle su najvišu razinu od prošlog travnja. Nisu rijetki oni koji starom kontinentu predviđaju bolju godinu od SAD-a. Gospodarski rast bi prvi put od 2017. mogao biti veći, a trebao bi biti bolji u situaciji kada zamjetnu rotaciju iz "growth" u "value" sektore nose i dionice. Tako je bilo već prošle godine, jer su europska tržišta (mjerena indeksom STOXX 600) izgubila 13 posto, dok je njujorški S&P 500 skliznuo gotovo 20 posto.
Povratak apetita za rizikom primjetan je na tržištu kriptovaluta (bitcoin je jučer, nakon više od dva mjeseca, ponovno premašio 21.000 dolara, odskočivši od dna za 34 posto) te na tržištima obveznica, posebice kada govorimo o dugu zemalja u razvoju. Lani su bili gotovo odsječeni od dužničkih tržišta (tijekom naglog rasta kamata), no ove su godine uspjeli posuditi već 39 milijardi dolara, što predstavlja 40 posto njihovih ukupnih prošlogodišnjih izdanja obveznica. Interes je najmanje tri puta premašio ponudu. Ulagači su očito spremni riskirati, ali ih, naravno, mami ponajviše visoka kuponska kamata (čak i deset posto).
Prema procjenama Morgan Stanleya, 2023. godine zemlje u razvoju (uglavnom s Bliskog istoka, Azije i Sjeverne Afrike) ukupno će se zadužiti za 143 milijarde dolara, što je osjetno više nego prošle godine (95 milijardi), ali još uvijek znatno manje od rekorda. godina 2020. (233 milijarde).
