Tako se očekuje da će njujorški burzovni indeks S&P 500 u sljedećem desetljeću rasti po prosječnoj stopi od samo tri posto, a uzme li se u obzir inflacija, rast teško da će biti pozitivan. Istodobno, Goldmanovi stratezi također vjeruju da postoji značajna (72 posto) vjerojatnost da će S&P zaostajati za prinosima državnih obveznica. Dugoročno, naravno, ravnoteža uvijek ide u korist dionica, ali jasno je da često postoji godina ili više kada su obveznice bolji izbor. Odavno se nije dogodilo da su bili u cijelom desetljeću. Nakon financijske krize prinosi na dionička ulaganja na Wall Streetu značajno su iznad prosjeka zbog dugogodišnje labave monetarne politike središnje banke, pa se S&P 500 može pohvaliti rastom od čak 13 posto, dok je dugoročni prosjek je 11 posto (realno, s obzirom na inflaciju, oko devet posto).
Za sada ulagači imaju mnogo razloga za dobro raspoloženje, budući da je S&P ove godine porastao snažnije nego što su gotovo svi analitičari predviđali prošle godine. Situacija izgleda idealno: inflacija je umjerena, gospodarski rast u SAD-u i dalje je visok (oko tri posto), nezaposlenost je prilično niska, profiti tvrtki premašuju očekivanja, a tome je pridonio i procvat umjetne inteligencije. Burza u New Yorku trenutno ima gotovo 50% udjela u cjelokupnoj globalnoj tržišnoj kapitalizaciji. U posljednjih deset godina povrat na Wall Streetu bio je veći u osam godina nego u ostatku svijeta. Ovogodišnji rast S&P-a u velikoj je mjeri povezan s iznimnim skokovima cijena najvećih tehnoloških dionica.
Stratezi Goldman Sachsa ne vide takvu dominaciju sektora informacijske tehnologije tijekom sljedećeg desetljeća, predviđajući da će jednako ponderirani S&P nadmašiti konvencionalni S&P, u kojem su dionice s najvećom tržišnom kapitalizacijom ponderirane više od ostalih. Već dulje vrijeme, primjerice, vrlo je primjetan utjecaj Nvidijinih dionica na cijelo tržište. Nvidia posljednjih dana "bilježi" nove rekorde nakon što joj je rast zaustavljen u ljeto nedugo nakon podjele dionica u lipnju. Sada je put ponovno strmo gore, a tržišna kapitalizacija tvrtke ponovno je premašila Microsoftovu. Nvidia se procjenjuje na nešto više od 3,4 bilijuna dolara, a Microsoft na 3,3 bilijuna dolara.
Svježi rast (na trenutke čak +6%) na europskim su burzama u utorak ostvarile dionice najvećeg europskog proizvođača softvera, njemačke tvrtke SAP, koja je izvijestila o dobrim rezultatima, a povisila je i prognoze za 2025. Isto vrijedi i za Danska brodarska kompanija Maersk, koja je nešto poput barometra globalne trgovine, revidirala je svoju procjenu dobiti za cijelu godinu, s porastom dionica za više od tri posto na otvaranju. Analitičari banke Goldman Sachs oprezni su, za dionice u sklopu paneuropskog indeksa STOXX 600 snizili su ovogodišnju prognozu rasta dobiti sa šest na samo dva posto, dok za iduću godinu planiraju rast od tri posto , upozoravajući na crni scenarij ako se rasplamsaju trgovinske napetosti. U tom bi slučaju dobit europskih korporacija iduće godine u prosjeku mogla biti značajno smanjena.
Zanimljivo je i na tržištima obveznica. Nakon što je američka središnja banka započela ciklus smanjenja stopa u rujnu, potrebni prinosi na američke državne obveznice počeli su rasti jer je domaće gospodarstvo u dobrom stanju, tako da daljnja smanjenja nisu toliko očita. Na dvogodišnjoj obveznici prinos je porastao za 34 bazna boda od 18. rujna, kada je Fed smanjio kamatne stope za pola postotnog boda. Kako napominje Bloomberg, zadnji put se nešto slično dogodilo 1995. godine, kada je Federalne rezerve vodio legendarni Alan Greenspan i uspio osigurati meko prizemljenje gospodarstva. Godine 1989., na početku ciklusa smanjenja stope, prinos na dvogodišnju državnu obveznicu SAD-a porastao je za 15 baznih bodova mjesec dana nakon prvog smanjenja od strane Fed-a. Prinos na američku desetogodišnju obveznicu u utorak je dosegnuo 4,20 posto, najviše od srpnja.