Sustav vještačke akumulacije Buško jezero i crpne postaje nalazi se na teritoriju BiH, odakle se voda cjevovodom usmjerava prema hidroelektrani Orlovac koja se nalazi u slivu rijeke Cetine u Hrvatskoj. Projekt su zajednički 70-ih godina prošloga stoljeća izgradile Hrvatska i BiH. Nakon rata vlasti u BiH godinama upozoravaju kako nije pravedan iznos naknade koju za korištenje vode iz Buškog jezera plaća HEP.
Skupština HBŽ-a je, kako navode lokalni mediji, prihvatila Inicijativu o izmjeni zakona kojim bi HEP, uz naknadu za korištenje vode, plaćao i doprinos za potopljeno poljoprivredno zemljište, što do sada nije bio slučaj. Do sada je godišnje HEP izdvajao općinama Tomislavgrad i Livno, na čijem se teritoriju nalazi jezero, oko 3,5 milijuna maraka (oko 1,8 milijuna eura).
Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH (FBiH) Petar Galić, koji je pokrenuo inicijativu za izmjenu zakona, pojasnio je u Skupštini županije HBŽ-a da je tamošnjim zakonom uređeno da HEP plaća tek iznos koji je povezan s količinom električne energije, dok se uopće ne vrednuje potopljeno zemljište, odnosno nekada obradive poljoprivredne površine.
“Kompletno obradivo polje pretvoreno je u hidroakumulaciju, čija se voda koristi za proizvodnju električne energije u Republici Hrvatskoj. Predložene izmjene zakone omogućile bi pravednije plaćanje naknade za proizvedenu električnu energiju”, pojasnio je Galić.
Po njegovim riječima, od sadašnjih oko 1,8 milijuna eura nakon izmjene zakona HEP bi Livnu i Tomislavgradu godišnje plaćao oko 4,3 milijuna eura.
Buško jezero je umjetna vodena akumulacija koje se nastavlja na Livanjsko polje. Površina akumulacije je oko 50 četvornih kilometara. U pogonima HE Orlovac u općini Otok instalirana je snaga 237 MW, dok prosječna godišnja proizvodnja električne energije iznosi 366 GWh.
