Uskoro zamjena podmorskih kabela elektroenergetske mreže između Krka, Cresa i Lošinja

Riječ je o objedinjenom projektu “Revitalizacija, izgradnja, digitalizacija i modernizacija hrvatske prijenosne elektroenergetske mreže” kojeg je HOPS započeo 2020. godine. Financira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) s nepovratnih 218,1 milijuna eura.

Projektom je planirano 11 aktivnosti od kojih se jedna, vrijedna 59,5 milijuna eura, odnosi na zamjenu podmorskih kabela koji povezuju otoke Krk, Cres, Lošinj te Brač, Hvar i Korčulu. Podijeljen je u dvije faze, a tijekom 2022. završena je prva faza, vrijedna 14 milijuna eura. Tada je zamijenjeno 12 kilometara postojećih podmorskih kabela kopno – Brač i kopno – Krk.

U drugoj fazi, koja se odnosi na zamjenu oko 30 kilometara kabela, vrijednoj 45,8 milijuna eura, zamijenjeni su kabeli Brač – Hvar i Hvar – Korčula, u tijeku su radovi na dionici Krk – Cres, a u predstojećim danima očekuje se završetak povezivanja Cresa i Lošinja. Duljina kabela na sjeveru između otoka Krka i Cresa je oko 7,5 kilometara, a na lokaciji Osor, koja povezuje Cres i Lošinj, oko kilometar. Završetak projekta se očekuje do kraja lipnja.

Postojeći podmorski kabel između otoka Krka i Cresa položen je 1973., a između otoka Cresa i Lošinja 1986. godine. Iz HOPS-a ističu da je podmorski kabel između Krka i Cresa bio izveden s izolacijom papir/ulje, a da će novi kabel biti izveden ekološki prihvatljivom tehnologijom, novim trožilnim kabelom s XLPE izolacijom, koji ima veću prijenosnu moć.

Predsjednik Uprave HOPS-a Igor Ivanković kazao je da će visokonaponska prijenosna mreža biti modernizirana za naredno srednjoročno razdoblje i biti spremna za prihvat novih količina obnovljivih izvora te tako u punom obimu slijediti zelenu tranziciju, što je cilj i Hrvatske i Europske unije.

Naglasio je kako HOPS ne bi mogao svoj investicijski plan ostvariti bez sredstva iz fondova EU, pri čemu je presudna pomoć Ministarstva gospodarstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Spomenuo je da je uz njihovu pomoć osigurano i 40 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za sanaciju šteta od potresa na energetskoj infrastrukturi i postrojenjima.