Ulagači upozoravaju EU da ne označava ulaganja u plin kao zelena

Europska komisija izradila je krajem prošle godine nacrt plana kojim bi se neka ulaganja u plin i nuklearnu energiju označila kao zelena. Riječ je o dugo očekivanom pravilniku koji određuje koja se ulaganja mogu označiti klimatski prihvatljivima.

Grupa institucionalnih investitora za klimatske promjene (IIGCC), čijih 370 članova uključuje većinu najvećih svjetskih upravitelja imovinom kao što su BlackRock i Vanguard, u srijedu je izjavila kako će to potkopati EU-ove pokušaje da predvodi međunarodne napore za postavljanje vjerodostojnih, znanstveno utemeljenih standarda za zelena ulaganja.

"I dalje se snažno protivimo bilo kakvom uključivanju plina u okvir taksonomije", rekla je izvršna direktorica IIGCC Stephanie Pfeifer u otvorenom pismu državama članicama Europske unije i odgovornima za EU-ove politike.

"Smatramo da bi (EK-ovi) prijedlozi... ozbiljno ugrozili status Europe kao globalnog lidera u održivim financijama", kaže se u pismu.

Prirodni plin u atmosferu ispušta otprilike polovicu ugljičnog dioksida kada se spaljuje u elektranama koja bi nastala spaljivanjem ugljena, no neke države EU-a ga smatraju ključnim za suzbijanje njihove ovisnosti o ugljenu. Plinska infrastruktura također je povezana s emisijom metana, plina koji također zagrijava planet.

Debata zemalja EU-a o plinu intenzivirala se zadnjih mjeseci, jer su cijene plina skočile na rekordne visine usred napetosti s Rusijom, najvećim dobavljačem plina u EU.

Stručnjaci su savjetovali Komisiju da ne označava ulaganja u plinska postrojenja kao zelena, osim ako ne ispune ograničenje emisije od sto grama po proizvedenom kilovatsastu. Prvotni prijedlog Komisije uključivao je to ograničenje, ali je naišao na protivljenje zemalja uključujući Poljsku i Mađarsku. Zadnji nacrt prijedloga dostupan Reutersu postavlja to ograničenje na 270 grama za plinska postrojenja izgrađena do 2030. godine.

IIGCC smatra da bi to omogućilo energetskim tvrtkama da koriste zelenu oznaku unatoč tome što nisu na putu dostizanja neto nulte emisije do 2050. godine - cilja za koji znanstvenici kažu da svijet mora postići kako bi izbjegao katastrofalne klimatske promjene.

"To ometa sposobnost naših članova da usklade svoje portfelje s neto nulom, potkopavajući cijelu svrhu taksonomije", kaže se u pismu, u kojem se citira izračun Međunarodne energetske agencije da bi potražnja za prirodnim plinom do 2030. godine trebala pasti 8% ispod razine iz 2019. godine, da bi se do 2050. ispunio cilj neto nulte emisije.

Dužnosnik Komisije rekao je da je uzeo u obzir znanstvene savjete s povratnim informacijama iz država članica i da je u konačnici važno da je EU postavio svoje klimatske ciljeve.

"Uključivanje nuklearnog ili prirodnog plina dolazi s jasnim i strogim uvjetima povezanim s njegovom upotrebom u skladu s našim klimatskim ciljevima i mjerama zaštite od značajne štete po okoliš", rekao je dužnosnik.