Sve manje inovacija na području zelenih tehnologija

Znanstvenici ističu potrebu da se zagrijavanje našeg planeta ograniči na 1,5 Celzijevih stupnjeva, kako bi se zaustavile najgore posljedice klimatskih promjena. To je ujedno i cilj Pariškog klimatskog sporazuma koji su članice UN-a 2016. godine zaključile kao prvi globalni klimatski sporazum.

Mnoge zemlje, uključujući velika gospodarstva, obećavaju drastično smanjiti emisiju stakleničkih plinova ili čak postići neto nultu emisiju do sredine stoljeća ili ubrzo nakon toga.

No, zajedničko izvješće dviju agencija, prema francuskoj novinskoj agenciji AFP, ističe da oko trećine smanjenja energetskog sektora potrebnih da bi se održivi put do neto nula emisija do 2070. godine ovisi o tehnologiji koja je još u fazi prototipa ili ispitivanja.

"Energetski sektor postići će neto nultu emisiju samo ako se poduzmu snažne i koordinirane mjere za poticanje inovacija", navodi se u izvješću.

I u tom svjetlu, nije ohrabrujuće primijetiti da je između 2000. i 2013. prosječna godišnja stopa rasta patenata u ovom području bila 12,5%, a od 2017. nadalje samo 3%.

Većina novih patenata odnosi se na područje energetske učinkovitosti i tehnologije za prijelaz na nova, ekološki prihvatljivija goriva. Ovi patenti čine oko 60 posto svih. Međutim, broj patenata u području obnovljivih izvora energije opada već gotovo desetljeće, čineći 17% svih patenata u 2019. godini.

Najjači pokretač inovacijske aktivnosti u području čiste energije od 2017. godine su područja baterija ili. skladišta energije, uporaba vodika i pametne mreže. Postoje i tehnologije za prikupljanje i skladištenje ugljika. Udio patenata u tim područjima povećao se s 27 na 34 posto od 2000. do 2019. godine. Povećanje uporabe električnih vozila također značajno doprinosi ovom rastu. prijelaz na električnu mobilnost u prometu.

Iako je Kina vrlo napredna u ovom području, nije na vrhu patenata za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Zemljopisno je prva Europa s 28 posto. Slijedi Japan s 25 posto, Sjedinjene Države s 20 posto, Južna Koreja s 10 posto i potom najveća azijska ekonomija s osam posto.