GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Što se događa na naftnom tržištu?

Što se događa na naftnom tržištu?
TURBULENCIJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 21.04.2020 / 12:00
Autor: RBA analize
ANALIZA - Pandemija COVID-19 u svom se sveobuhvatnom opsegu pokazala značajno ozbiljnijom nego što je to itko prethodno očekivao.

U skladu s tim, mjere koje je poduzela većina zemalja radi suzbijanja širenja pandemije i zaštite od urušavanja vlastitog zdravstvenog sustava odgovarajuće su opsežne i drastične. Takva kretanja ostavljaju, do sada nezabilježene, posljedice na tržište nafte. Potpuni prestanak putničkih letova, privatnog putničkog prijevoza (oko 50% automobilskog prometa u zemljama s policijskim satima) i većeg dijela gospodarstva doveli su do pada potražnje, za koji se očekuje da će u travnju biti u prosjeku 30 milijuna barela dnevno (ili 30% ukupne svjetske potražnje). 

Cijena sirove nafte (tipa WTI) s isporukom u svibnju jučer se spustila na najniže razine od 1946. godine spustivši se i ispod nule (tijekom jučerašnjeg trgovanja u SAD-u futures ugovori za naftu WTI spustili su se u negativan teritorij, čak do -37,6 dolara po barelu).

Manjak na strani potražnje toliko je drastičan da su zemlje članice OPEC+ postigle novi dogovor neviđenih razmjera početkom travnja, iako je još na sastanku krajem ožujka bilo neslaganja. To potvrđuje našu procjenu da su i Rusija i Saudijska Arabija pogrešno procijenile opseg pandemije COVID-19. Prema sporazumu iz travnja proizvodnja sirove nafte bit će u svibnju i lipnju smanjena za 9,7 mil. b/d, odnosno 8 mil. b/d do kraja 2020. te potom 6 mil. b/d do travnja 2022.

Polazna osnova za najavljene rezove u proizvodnji je listopad 2018., ili u slučaju Rusije i Saudijske Arabije razina od 11 mil. b/d. U kratkom roku, međutim, uz manjak potražnje od oko 20 mil. b/d u drugom tromjesečju 2020. to je očito premalo, što se vidi iz kretanja cijena nafte na robnim burzama. Međutim, smanjenje u najavljenoj mjeri je u stvari praktički nemoguće provesti kako u vremenskom horizontu tako i s tehničkog stajališta i uzrokovalo bi trajne negativne učinke (npr. trajna zatvaranja izvora nafte). Umjesto toga, veća je vjerojatnost da je strategija OPEC+ usmjerena na povlačenje dovoljno nafte s tržišta kako globalne zalihe ne bi bile u potpunosti zasićene, a zatim „puštanje“ svježih zaliha kroz umjetni nedostatak.

Daljnja mjera, za koju još nema službenih podataka, mogla bi biti povećanje nacionalnih strateških zaliha. Prema OPEC +, to bi moglo iznositi 200 mil. barela otprilike 2 mil. b/d. Međutim, i dalje ostaje činjenica da će se zalihe neprestano gomilati do srpnja/kolovoza, prije nego što popuštanje mjera COVID-19 i smanjenje proizvodnje zemalja OPEC +-a postignu primjetan učinak, a zalihe se počnu smanjivati.

Nadalje, dogovor zemalja OPEC+ dugoročno je vrlo nesiguran. S jedne strane, potpuno ispunjenje dogovorenih dugotrajni je problem zemalja OPEC-a (kvota iznosi oko 70% za većinu članica) dok s druge strane Saudijska Arabija opet očito podcjenjuje Rusiju za isporuke nafte u svibnju. Konačno, također ostaje za vidjeti hoće li očekivani učinak istiskivanja tržišta proizvodnje nafte iz škriljaca u SAD-u biti održiv ili će se tamošnja proizvodnja oporaviti u nekoliko tromjesečja te će novi spor oko tržišnih udjela biti neizbježan.

Poseban rizik za SAD mogao bi predstavljati uvođenje carina na sirovu naftu, kao što je D. Trump već jednom sugerirao. To bi povisilo cijenu lokalno (za WTI) i stvorilo dodatni pritisak na cijenu nafte tipa Brent. Međutim, ne očekujemo da će se to dogoditi u sadašnjem vremenu.

Preostali rizik je pojava drugog vala u pandemije COVID-19. Dugotrajni manjak potražnje na razinama iz travnja i svibnja, u najmanju bi ruku, bio poguban za globalno tržište nafte. Čak i uz globalnu suradnju proizvođača nafte, zatvaranje naftnih bušotina i zaustavljanje ulaganja na duže vremensko razdoblje rezultiralo bi stalnim gubicima u proizvodnji. Trenutno, međutim, nema naznaka takvog razvoja događaja.

Prema našim prognozama očekujemo brži oporavak cijena u drugoj polovici 2020. i nakon toga. U kratkom roku, međutim, strma opadajuća krivulja pada potražnje usprkos OPEC+ mjerama dovest će do enormno niskih cijena i snažno naraslih zaliha nafte. Cijene nafte na razini iz siječnja 2020. ipak se neće vratiti do prve polovice 2022. (nakon što dogovori OPEC+ o smanjenu proizvodnje više ne budu na snazi).

Tagovi: nafta, barel nafte, Brent nafta, OPEC +, Saudijska Arabija, koronakriza, koronavirus, WTI nafta
PROČITAJ I OVO
Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. puno skuplji nego prije rata
ENERGENTI
Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. puno skuplji nego prije rata
BERLIN - Računi za plin i struju za kućanstva u Njemačkoj bili su u drugoj polovini 2023. godine znatno viši nego prije rata u Ukrajini, unatoč padu cijena u odnosu na prvu polovinu godine, pokazali su podaci ureda za statistiku.
Rusija povećava uvoz benzina iz Bjelorusije
GORIVO
Rusija povećava uvoz benzina iz Bjelorusije
MOSKVA - Rusija je u ožujku povećala uvoz benzina iz susjedne Bjelorusije kako bi se uhvatila u koštac s rizikom nestašica na domaćem tržištu zbog neplaniranih popravaka u ruskim rafinerijama nakon napada dronovima, izvijestio je Reuters pozivajući se na četiri industrijska i trgovačka izvora.
NO Ine: Dividenda 24 eura po dionici
DIVIDENDA
NO Ine: Dividenda 24 eura po dionici
ZAGREB - Nadzorni odbor Ine je na sjednici održanoj u srijedu dao suglasnost na prijedlog uprave o isplati dividenda od 24 eura po dionici iz dijela neto dobiti iz 2023. te iz zadržane dobiti iz 2022. godine, pri čemu je ukupan iznos za isplatu dividende 240 milijuna eura.
Cijene nafte iznad 86 dolara
NAFTNO TRŽIŠTE
Cijene nafte iznad 86 dolara
ZAGREB - Cijene nafte zadržale su se danas na međunarodnim tržištima na 86 dolara budući da je ulagače zatekao rast zaliha u SAD-u, a uteg su im bile i naznake da vodeći proizvođači ne planiraju dodatno smanjivati opskrbu.
HGK predlaže poseban zakon za investicije u obnovljive izvore energije
OIE
HGK predlaže poseban zakon za investicije u obnovljive izvore energije
ZAGREB - Hrvatska još uvijek ima najdugotrajniji proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Europi. Prije točno godinu dana HGK i njezino Udruženje za obnovljive izvore energije predstavili su Position paper – dokument koji sažeto analizira najveće prepreke u ovom području te nudi rješenja.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE