Što je dovelo do strujnog kolapsa na Balkanu?

Cijela Crna Gora, osim dijela sjeverne regije, veliki dio Hrvatske, BiH i Albanije ostali su bez struje jučer oko podneva.

Pojedini regionalni mediji u prvim su izvješćima objavili da je za navodni kolaps u regiji odgovorna Crna Gora, a zatim su objavili da je uzrok kolapsu problemi na granici između Albanije i Grčke...

Albanska ministrica energetike Belinda Baluku potvrdila je da je došlo do kvara na interkonektoru između Albanije i Grčke te da je čula za slične okolnosti u Crnoj Gori te dijelovima Hrvatske i Bosne, javlja Reuters, a prenose Vijesti.

Hrvatski dužnosnici, kako prenose tamošnji mediji, službeno su objavili da je teoretski kolaps mogao pogoditi cijelu Europu, jer su energetski sustavi povezani, te da je neodgovorno iznositi bilo kakve pretpostavke prije službene istrage europskih tijela, koja obično traje šest mjeseci.

"Svjedoci smo regionalnog raspada elektroenergetskog sustava, a kriviti Crnu Goru za to bi bilo krajnje pogrešno. Problem je nastao kao posljedica jako velikog opterećenja, povećanja dnevnog opterećenja i vrlo visokih temperatura. Sve to dovodi do činjenica da se električna energija ne može kvalitetno prenositi i dolazimo do ovoga što se danas dogodilo“, rekao je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović u službenom obraćanju medijima.

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je na konferenciji za novinare oko 16 sati službeno priopćio da su svi gradovi dobili struju koja je nestala u 12.25 sati.

Struja je postupno uspostavljena sat vremena nakon urušavanja.

Mujović je u prvoj izjavi nakon nesreće zvanično objasnio “Vijestima” da čim imamo visoku temperaturu odmah se dešava da je zračno hlađenje zračnih vodova slabo. To, kako je naveo, dovodi do toga da zbog velikog opterećenja i visoke temperature vod pada i raspada se, a onda se stvara opterećenje na drugom vodu.

"Loša okolnost je što su u trenutku kada je došlo do kvara svi potrošači ostali priključeni. Nadamo se da u trenutku priključenja neće doći do velikog opterećenja i da to neće izazvati nova isključenja", rekao je Mujović.

Izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović službeno je za "Vijesti", nedugo nakon nesreće, kazao da je kao posljedica poremećaja regionalnih razmjera došlo do nestanka struje na cijelom području Crne Gore, osim sjevera. Naveo je i da se katastrofa dogodila i u zemljama u okruženju - Albaniji, Bosni i Hercegovini i značajnom dijelu Hrvatske.

"Uzrok još nije poznat, a CGES u saradnji sa kolegama iz okruženja radi na rješavanju problema i snabdijevanju energijom svih potrošača u Crnoj Gori", rekao je Asanović.

Pojasnio je da je primarni cilj podizanje i uspostava normalnog rada prijenosne mreže i interkonekcije.

"A uz kolege iz Crnogorskog elektrodistributivnog sustava (CEDIS) osigurano je postupno napajanje svih potrošača u Crnoj Gori".

Ravnatelj Nacionalnog dispečerskog centra Ranko Redžić rekao je na konferenciji za novinare da nemaju informaciju "što se točno dogodilo".

"To će utvrditi Europska udruga operatora prijenosnih sustava koja je dio Europske komisije. Oni će nakon istrage imati detaljne i precizne podatke."

Redžić je rekao da ne može komentirati navode regionalnih medija da je za događaj navodno odgovorna Crna Gora. Objasnio je da je riječ o regionalnom propustu te da će istraga službenog tijela EK pokazati što se dogodilo.

Kazao je i da ljudski faktor nije uzrok nesreće i da "o tome ne treba ni razmišljati", te da se ovakav poremećaj u Crnoj Gori nije dogodio u posljednjih 30 godina.

"Uzrok može biti i zelena tranzicija (obnovljivi izvori energije) jer je to tržište vrlo aktivno".

Na pitanje je li se uzrok regionalnog neuspjeha dogodio na granici između Grčke i Albanije, kako prenose pojedini mediji, Redžić je odgovorio da treba pogledati sve zapise te da je moguće da se i to dogodilo.

Direktor Sektora za upravljanje elektroenergetskim sustavom u HOPS-u (Hrvatski operater) Danko Blažević izjavio je, kako prenosi "Jutarnji list", da bi incident teoretski mogao utjecati na cijelu Europu. Pojasnio je da je cijeli elektroenergetski sustav kontinentalne Europe međusobno povezan, a nedostatak je što se takve smetnje prenose iz sustava jedne zemlje u sustav druge.

Blažević je naveo da je za istraživanje takvih incidenata na europskoj razini tzv vještačenja, a predviđeno vrijeme istrage je šest mjeseci.

"Preliminarno je 'ispao' određeni dalekovod između Grčke i Albanije, pa su se tokovi promijenili, no to je još u sferi nagađanja i neprovjerenih informacija. Za izvješćivanje o takvim prekidima odgovorne su europske agencije. Bilo bi neodgovorno učiniti nikakvih predviđanja jer istraga u pravilu traje šest mjeseci”, rekao je Blažević, prenosi Jutarnji list.