Štern: I da imamo svoj plin, poskupljenje ne bismo izbjegli

Osim toga, Davor Štern, energetski konzultant, nekadašnji ministar gospodarstva i direktor Ine, kaže za Slobodnu Dalmaciju kako je točno da je Hrvatska nekad imala veću vlastitu proizvodnju plina i nafte te je u posljednjem desetljeću od 68 posto vlastite proizvodnje plina i dogurala do zemlje koja uvozi više od 70 posto plina. No, to se smanjenje nije počelo događati prije deset godina, traje znatno dulje vrijeme.

Mjesecima se građane priprema na vruće proljeće kada bi cijene energenata trebale skakati i u moru rasprava neki su se sjetili da Hrvatska nije gola i bosa i nije potpuni energetski siromašak. Što je s našim zalihama nafte i osobito plina, zbog čega se ne oslanjamo na vlastitu proizvodnju nego ovisimo o drugima i moramo strahovati od 1. travnja, za kada se najavljuje povećanje cijena, pitaju se neki, a ima i onih koji kritiziraju Vladu jer je dopustila da Hrvatska dođe do zemlje koja uvozi 70 posto plina, što je čini ovisnom o geostrateškim interesima.

- Točno je da smo prije desetak godina imali 68 posto vlastite proizvodnje plina dok danas uvozimo više od 70 posto plina. No, s tim se smanjenjem vlastite proizvodnje počelo negdje 2000. godine, nije to od jučer. Zvonilo se na uzbunu, govorilo se o tome. Međutim, prva Uprava Ine nije reagirala, onda je došla privatizacija i Mol koji ima potpuno drukčiji koncept i tako da je došlo do toga.

Mora biti jasno, sve i da imamo vlastitog plina, njegova bi cijena bila identična ovom plinu iz uvoza, jedino ako je proizvođač plina u državnom vlasništvu jer tada država može reći da će dati jeftiniji plin, po cijeni proizvodnje plus još neka davanja. U protivnom se proizvođač plina mora ponašati u skladu sa zakonom u trgovačkim društvima i stvarati dobit i ne može prodavati robu ispod njezine tržišne cijene. Tako da vlastiti plin ne bi mnogo toga promijenio osim što bi utjecao na sigurnost opskrbe, ali to imamo riješeno jer imamo dva pravca ulaza plina u Hrvatsku, a s LNG terminalom imamo i treći ulaz pa opskrba neće biti ugrožena osim tamo gdje distributeri neće imati novca za plaćanje plina – kaže Štern.

Dodaje da država ne može narediti da se prodaje domaći plin prodaje jeftinije, osobito ne može utjecati na trgovce koji uvoze plin te je uvjeren da će država naći mehanizam sličan onom za naftne derivate da ublaži poskupljenja.

- Stvarno se nadam da će razgovori Amerike i Rusije uroditi plodom jer je glavnina problema i poskupljenja političke prirode – ističe Davor Štern.

Opskrbljivači prirodnog plina u obvezi javne usluge udruženi u HGK-ovo interesno udruženje, prošlog su mjeseca upozorili resorno ministarstvo i Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju da bi nastavak primjene postojećeg modela tržišta plina od početka travnja mogao dovesti do urušavanja tržišta plina u državi dok građanima prijeti poskupljenje od 59 do 86 posto.

Udruženje u kojem je četrnaest opskrbljivača i distributera prirodnim plinom ukazalo je da trenutna nabavna cijena plina za kućanstva važeća do početka travnja iznosi 18,82 eura za megavatsat, dok se cijena za iduću regulacijsku godinu koja traje od 1. travnja do 31. ožujka iduće godine, određuje na temelju aritmetičke sredine terminskih ugovora na plinskoj burzi.