Takvo rješenje predviđa usvojena "nacionalna strategija za izlazak iz ugljena" i "restrukturiranje" dviju pokrajina u kojima još djeluju aktivni ugljenokopi kao značajna ekonomska djelatnost.
Strategijom je predviđeno da će se najkasnije do 2033. godine ugljen prestati koristiti za proizvodnju električne struje, a njeno usvajanje znači da spomenute regije mogu početi koristiti neometan pristup fondu za pravednu energetsku transformaciju, u okviru kojega će Slovenija dobiti skoro 250 milijuna eura europskih sredstava, priopćili su iz vlade.
Iz termoelektrane Šoštanj koja koristi ugljen za proizvodnju električne energije Slovenija osigurava trećinu proizvodnje struje, dok ostale dvije trećine najvećim dijelom osiguravaju hidrocentrale i nuklearka Krško.
Šesti blok termoelektrane Šoštanj počeo je raditi 2015. godine i stajao je više od milijardu eura te se obično u polemikama smatra velikim investicijskim promašajem, odnosno "propalom" investicijom, kako s ekonomskog tako i ekološkog stajališta i potrebe zelene energetske transformacije.
Kako pišu slovenski mediji, termoelektrana godinama radi nerentabilno i s gubicima.
Lani je termoelektrana proizvela skoro 4 milijuna tona ugljičnog dioksida, a zbog udvostručenja cijena emisijskih kupona proizvodna cijena električna struje iz nje postaje sve veća.
