Skuplji energenti: Kako će Vlada pomoći građanima i poduzetnicima?

Cijena struje koju danas plaćaju hrvatska kućanstva deset je puta manja od tržišne, upozorio je jučer i premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade, i kao da je nagovijestio da to neće biti održivo i da će se morati ići na poskupljenja.

Zbog Vladinih mjera struja je od 1. travnja za kućanstva poskupjela 9,4 posto, umjesto 23 posto koliko je trebala biti povećana u tom razdoblju, ali u ovoj situaciji kada je cijena struje na burzi i više od 600 eura po megavatu, iako to još nitko ne potvrđuje, izgledno je da će od 1. listopada i građani morati plaćati nešto skuplju struju. Samo je pitanje koliko će Vlada i HEP intervenirati da ublaže to poskupljenje, piše Jutarnji list.

Zbog enormnog povećanja cijene plina očekuju se i do 50 posto veći računi za toplinsku energiju, a pretpostavlja se da će Vlada i tu morati reagirati kako bi to poskupljenje bilo manje.

Kada je, pak, riječ o cijeni plina za kućanstva, ona se do kraja ožujka iduće godine neće mijenjati.

Zbog Vladina paketa vrijednog pet milijardi kuna, podsjetimo, cijena plina subvencionirana je, pa je od 1. travnja plin za kućanstva poskupio oko 20 posto, umjesto za gotovo 80 posto. Država je odlučila svim kućanstvima direktno plaćati 10 lipa po kilovat satu, a za male poduzetnike ta subvencija iznosi 15 lipa po kilovat satu.

Od 1. travnja ove godine do 31. ožujka 2023. smanjen je i PDV na plin s 25 na pet posto, a trajno za plin i toplinsku energiju na 13 posto. Dodatno je Vlada ovaj tjedan smanjila PDV na pet posto i za toplinsku energiju, drva za ogrjev, pelete, brikete i sječku.

Prosječnoj obitelji u Hrvatskoj, koja je plin prije 1. travnja godišnje plaćala 4950 kuna, bez Vladine intervencije taj godišnji trošak narastao bi za čak 3762 kune, a s Vladinim intervencijama porast je 990 kuna. To je izračun bez vaučera za 96.700 najugroženijih građana za struju i plin.

Prosječni godišnji račun za struju za kućanstva iznosi 3400 kuna. Bez Vladinih mjera taj bi godišnji račun za struju narastao za 782 kune, ali je HEP ograničio porast svojih naknada za električnu energiju, čime su se kućanstva rasteretila za oko 460 milijuna kuna, pa je prosječni račun na godišnjoj razini rastao za 325 kuna.

Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, upozorava da mjere trebaju biti dobro balansirane kako bi se pomoglo poduzetnicima i kućanstvima, ali da istodobno trebaju biti poticajne kako bi se počelo štedjeti na energentima. Odnosno, Vladin paket mjera, kaže Pudić, ne bi trebao previše intervenirati u cijene energenata jer bi to moglo imati kontraefekt.

- Ako su cijene struje veće, onda je manja potrošnja i veća učinkovitost. Moje je mišljenje da te cijene ne bi trebale biti značajno manje od tržišnih jer to ne dovodi do promjena u ponašanju svakog od nas, a istovremeno će se taj trošak preliti na državni proračun, što znači da će to građani osjetiti na drugim uslugama koje pruža država - upozorava Pudić.

Njegova razmišljanja idu u smjeru da cijenu treba približiti tržišnim uvjetima, a da treba pomoći socijalno najugroženijim skupinama u društvu, koje to zaista ne mogu platiti.

Kada je pak riječ o toplinskoj energiji, HEP Toplinarstvo drži 90 posto tržišta, a građani sada plaćaju od 16 do 18 lipa po kilovat satu, dok je tržišna cijena oko 70 lipa.

- Nemoguće je očekivati da cijena toplinske energije bude 17 lipa. Ne mora biti ni 70 lipa, ali mora doći do korekcija kako ne bi došlo do bespotrebnog rasipanja te energije. Cijenu moramo približiti tržištu, pomoći najugroženijima, a radije onda rasteretiti porezna opterećenja plaća kako bi građani to mogli platiti. Vlada bi tu trebala uz što manje intervencije održavati što veći BDP - smatra Pudić.

Upozorava kako bi se trebalo pomoći poduzetnicima, jer se nalaze u neizdrživoj situaciji. Oni sada ne mogu ništa planirati zbog neizvjesnosti s cijenama energenata, pa bi im se možda mogla jamčiti neka cijena na godinu dana, odnosno da se ograniči neka gornja cijena.

- Ako značajno narastu troškovi poduzetnicima, doći će do povećanja cijena prema potrošačima - kaže Pudić.

Ne misli niti da je dobra ideja da se škole, vrtići, bolnice i druge javne ustanove prebace u kategoriju kućanstvo, jer smatra da ih se time ne potiče na štednju.

- To bi bila preniska cijena, a opet te troškove netko će morati snositi. Škole bi možda mogle napraviti neku preraspodjelu radnog vremena, produljiti zimske praznike pa raditi više preko ljeta, nabaviti bolju opremu za rad učenika u školama, jer preniska cijena energenata ne smije biti prevelik poticaj da se ne štedi na energiji - smatra Dalibor Pudić.

Premijer Andrej Plenković i jučer je poručio kako svi resori rade na novom paketu mjera te da će Vlada kao i dosad zaštititi standard i "iznaći dobro kalibrirane mjere koje će na pravedan način omogućiti kućanstvima normalno funkcioniranje".

- Vodit će se računa i o javnom sektoru, ali isto tako i o različitim kategorijama gospodarstvenika. Gledat ćemo kako da ponovno reagiramo da ta cijena bude u prihvatljivim okvirima, a Vlada radi na paketu mjera kako bismo ublažili posljedice ove energetske krize, jer su cijene energenata na tržištima zaista toliko velike da većina naših građana nije niti svjesna da plaćaju mjesečno struju više od 10 puta jeftiniju od tržišne cijene - rekao je Plenković.