SAD i Njemačka idućih dana će obznaniti dogovor o plinovodu Sjeverni tok 2

Američki predsjednik Joe Biden i njemačka kancelarka Angela Merkel na prošlotjednom sastanku nisu uspjeli riješiti nesuglasice oko tog podmorskog plinovoda koji bi dnom Baltičkog mora trebao dopremati 55 milijardi kubika plina iz ruskih nalazišta, no složili su se da se Moskvi ne smije dopustiti da energiju koristi kao oružje protiv svojih susjeda.

Dogovor se sada nazire, piše Reuters, i to nakon razgovora američkih i njemačkih dužnosnika o zabrinutosti SAD-a da će plinovod, koji je dovršen 98%, povećati ovisnost Europe o ruskom plinu i uskratiti Ukrajini obilne tranzitne pristojbe koje sada ubire za ruski plin koji se pumpa kroz postojeći cjevovod i šalje Europi.

Sporazum bi, nastavlja Reuters, trebao spriječiti američke sankcije protiv projektne tvrtke Nord Stream 2, koja stoji iza gradnje plinovoda.

Pojedinosti sporazuma nisu dostupne, ali neki izvori tvrde da će uključivati obveze obiju strana za povećanjem ulaganja u energetski sektor Ukrajine kako bi se nadoknadile bilo kakve negativne posljedice novog cjevovoda za tu zemlju.

"Izgleda dobro", rekao je jedan od izvora, koji je govorio pod uvjetom da ostane anoniman, jer razgovori još uvijek traju. Taj izvor očekuje sklapanje sporazuma idućih dana. Drugi izvor rekao je da su se dvije strane približile sporazumu koji će umanjiti američku zabrinutost, kao i zabrinutosti Ukrajine.

Američki predsjednik Joe Biden još je u svibnju odlučio ukinuti sankcije protiv Nord Streama 2, objasnivši da je projekt pri kraju te da bi nastavak sankcija mogao naštetiti američkim odnosima s Europom.

Na prošlotjednom sastanku s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, Biden je ponovio zabrinutost zbog izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2.

Sjedinjene Države žele da Njemačka pronađe načine kako osigurati da Rusija ne može koristiti plinovod za nanošenje štete Ukrajini ili drugim saveznicima u istočnoj Europi.

Rusija pak ističe da je Sjeverni tok 2 čisti komercijalni projekt te da nije politički obojen i usmjeren protiv interesa bilo koje zemlje, a američku politiku otežavanja izgradnje stavlja u kontekst nastojanja SAD-a da svoje viškove plina plasira na unosno europsko tržište.