Rusi i Nijemci nastavljaju graditi Sjeverni tok 2

Američki Kongres je najavio pooštrenje sankcija protiv firmi koje sudjeluju u izgradnji rusko-njemačkog plinovoda Sjeverni tok 2. Ipak, u dogovoru koji su postigli američki Demokrati i Republikanci, ostavlja se mogućnost dodatnih konzltacija s evropskim državama koje su povezane sa gradnjom plinobvoda.

No pitanje je što bi takve konzultacije mogle donijeti. Jer, iako Kongres isključuje mogućnost sankcija protiv Njemačke i njenih dužnosnika, proširena je lista firmi koje bi se mogle naći na udaru.

Do sada Amerikanci prijete sankcijama firmama koje sudjeluju u gradnji plinovoda, a uskoro bi se na meti mogle naći i firme koje recimo grade ili osiguravaju brodove, ili izdaju cetifikate za dozvole korištenja plinovoda. Ostalo je samo da američki predsjednik Donald Trump potpiše prijedlog zakona kako bi on stupio na snagu.

U konzorciju „Sjeverni tok 2 AG“ kažu da ne žele nagađati o „tekućoj proceduri“ u SAD-u. „Podsećamo na priopćenje Europske komisije i vlada država EU-a u kojima se sankcije SAD označavaju kao kršenje međunarodnog prava“, kažu u ovom konzorciju u odgovoru na upit DW-a. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u studenom označila američke sankcije kao „neprihvatljive“.

Gradnja plinovoda je zaustavljena prije otprilike godinu dana i to pred sam završetak projekta. Tada su Sjedinjene Države zaprijetile sankcijama protiv firmi koje specijalnim brodovima polažu podvodne cijevi. Nakon toga je švicarska firma koja je bila zadužena za ovaj dio posla povukla oba svoja broda.

Ipak, jedna tajanstvena najava krajem studenog je oživjela nadu zainteresiranih strana da bi izgradnja mogla biti nastavljena već ove subote (5. prosinac). U jednom priopćenju njemačke Uprave za vodene puteve i brodski promet navedeno je da će „vjerojatno“ između 5. i 31. prosinca biti obavljano „podvodno polaganje cijevi" u tom dijelu Baltičkog mora.

U „Sjevernom toku 2" to nisu željeli komentirati. No u subotu bi, prema izvještaju njemačke novinske agencije dpa, u njemačku luku Sassnitz trebao stići i ruski brod „Akademik Čerski“, opremljen za polaganje cijevi. Tamo se već nalazi drugi takav specijalni ruski brod „Fortuna“.

Nakon što su američke sankcije zaustavile projekt, ruski predsjednik Vladimir Putin je obećao da će radovi biti dovršeni. U petak je iz Moskve stigla nova potvrda. „Naravno da ćemo štititi svoje interese“, rekao je glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov.

Do sada je postavljeno 94 posto cijevi za plinovod dug 1.200 kilometara koji ide kroz Baltičko more i tako direktno povezuje Rusiju kao najvećeg proizvođača i Njemačku kao najvećeg europskog potrošača energenata. Kada dva paralelna cjevovoda koji se nazivaju Sjeverni tok 2 budu gotovi, njihov kapacitet će biti 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje – jednako kao što je to slučaj kod već postojećeg Sjevernog toka 1 koji ide sličnom rutom.

Službeno se Washington protivi izgradnji zbog navodno prevelike zavisnosti Europe od ruskih energenata. U tome SAD imaju podršku Poljske i baltičkih zemalja. Kritičari pak kažu da Sjedinjene Američke Države žele onemogućiti dovršenje plinovoda kako bi prodavale više svog ukapljenog plina Europi.