Prema posljednjim podacima bilježimo porast prerade takve vrste otpada od pet posto, no još uvijek se prevelika količina upućuje na odlagališta – 300 tisuća tona više nego što je propisano ciljem za 2016. godinu. Od ukupno 70 bioplinskih postrojenja diljem kontinentalnog dijela Hrvatske, 21 ima dozvolu za gospodarenje otpadom. Od toga samo njih šest oporabljuje biootpad iz komunalnog otpada.
Cilj nedavno osnovane Radne skupine za bioplin upravo je podići svijest o važnoj ulozi bioplinskih postrojenja u postizanju klimatski neutralnog društva i educirati građane, istaknuti primjere dobre prakse, ali i pomoći da ne dođe do diskreditiranja svih na temelju izoliranih slučajeva, stoga je jedna od tema jučerašnjega sastanka bilo i bioplinsko postrojenje u Donjem Miholjcu, na čiji su rad upozorili predstavnici grupe građana i gradonačelnik.
„Kako bi bioplin ispunio svoju ulogu u procesu zelene transformacije, želimo istaknuti primjere dobrog gospodarenja biootpadom. No, ujedno želimo jasno poručiti da su sva postrojenja dužna poštovati zakonske propise. Sastankom želimo pomoći da se to provede u djelo kako zbog izoliranih slučajeva svi ne bi bili izloženi stigmatizaciji,“ rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac, ujedno i aktualna predsjednica Radne skupine za bioplin.
Tonćika Jarak iz Sektora za održivo gospodarenje otpadom MINGOR-a istaknula je da je primarna uloga bioplinskih postrojenja proizvodnja obnovljivih izvora energije, dok je sekundarna gospodarenje komunalnim otpadom, no da bi svakako bilo dobro da ova druga stavka nosi veću težinu jer nam to na nacionalnoj razini pomaže u postizanju naših ciljeva. Po pitanju građana Donjeg Miholjca, pozvala je da svi predstavnici industrije moraju postupati po propisima u svakoj lokalnoj zajednici.
Gradonačelnik Donjeg Miholjca Goran Aladić iznio je problematiku s lokalnim bioplinskim postrojenjem. Dok je kao gorivo korištena silaža, tj. otpad iz poljoprivredne aktivnosti, nije bilo problema. Kad je počela obrada biootpada, počeo je i problem s mirisima. Angažirali su laboratorij koji je mjerio emisije plinova te je bilo odskakanja od dozvoljenih razina.
„Nitko nikome ne želi braniti da radi, ali to mora biti u onim granicama koje su propisane zakonom,“ rekao je Aladić.
Biljana Kulišić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar pojasnila je proces razgradnje, tzv. anaerobnu digestiju. Radi se o hermetički zatvorenom procesu, bez prisustva zraka, te ako se sve radi kako treba, neugodnog mirisa nema. Postoje tehnologije i metode ublažavanja i smanjenja neugodnog mirisa te se o toj stavci vodi računa već kod razvoja i izgradnje postrojenja.
„To nije suživot. Jedan ili dva primjera odvuče pozornost od svega što bioplin može pridonijeti zajednici,“ komentirala je situaciju u Donjem Miholjcu.
Stoga je zaključak sastanka da radna skupina podržava ujednačen i kontinuirani nadzor inspekcijskih službi nad svim postrojenjima, no i da je jednako u interesu svih očitovanje nadležne inspekcije o poduzetim mjerama za ona postrojenja za koja su zaprimljene prijave građana. Samo tako možemo postići vrednovanje proizvodnje bioplina na dovoljno visokoj razini i otvoriti dodatne prilike za gospodarstvo.
Radna skupina će raditi i na unaprjeđenju zakonodavnog okvira za bioplin, utvrdit će potencijal i benefite koje bioplin nudi za pojedini resor te na temelju toga davati preporuke Vladi RH vezano uz donošenje strateških dokumenata, politika i mjera, kao i gradovima i općinama kako pokrenuti proizvodnju i korištenje bioplina u svojim sredinama po principima kružnog gospodarstva. U radu Skupine sudjeluju predstavnici resornih ministarstava (energetike, gospodarstva, okoliša i klime, te poljoprivrede i prometa), Energetskog instituta Hrvoje Požar, HERA-e, HROTE-a, fakulteta (Agronomski i FSB), Hrvatske udruge poslodavaca, a njome će naizmjenično predsjedavati predstavnici HGK i Hrvatske udruge proizvođača bioplina.
