Plina će biti dovoljno za nastupajuću sezonu, skladište Okoli zapunjeno 98 posto

Predsjednik HSUP-a Dalibor Pudić rekao je da su hrvatska, ali i europska, skladišta dosta popunjenija nego prijašnjih godina u ovom razdoblju.

Hrvatska ima jako dobru situaciju, jer osim domaće proizvodnje imamo i LNG terminal, ali i skladište plina, što je dobro za sigurnost opskrbe, naglasio je Pudić.

Po njemu, sigurnost opskrbe je neupitna, dok su cijene za građanstvo sigurne do 31. ožujka iduće godine. Međutim, dodao je, ne zna se što će se s cijenama plina događati nakon tog datuma.

"Svakako treba raditi na tome da dodatno smanjimo potrošnju jer se neracionalno odnosimo s energijom. Potrošnja plina u kućanstvima mogla bi se smanjiti od 20 do 30 posto, ako ljudi budu racionalni. Unutar kućanstava ne treba zimi hodati u kratkim rukavima", poručio je Pudić.

Istaknuo je i da krčki LNG terminal radi punim kapacitetom i u potpunosti je iskorišten.

Pudić je naglasio da se visoka cijena plina prelila i na druge proizvode te da plin više nije energent koji utječe od 1,5 do dva posto na BDP, već i do 10 posto.

Pozitivnom je ocijenio odluku Vlade da pomogne građanima i gospodarstvenicima.

"Hrvatska, što se tiče opskrbe plinom, ima jednu od boljih situacija u EU, imamo LNG, vlastitu proizvodnju koja pokriva 30 posto potrošnje i imamo dobru plinsku infrastrukturu", zaključio je Pudić, dodavši kako će se građanima i gospodarstvenicima ove sezone osigurati dobra i sigurna opskrba.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić naveo je da je Hrvatska dosad odradila dobre poteze kada je u pitanju plinska problematika.

Osvrćući se na aferu oko nezakonitosti u prodaji plina u Ini, naglasio je kako nitko nije znao za tragičnu situaciji u Ini gdje je plin odlazio po, kako je rekao, smiješnim cijenama.

Milatić je istaknuo i kako je s današnjim danom podzemno skladište plina Okoli na 98 posto zapunjenosti kapaciteta te je pitanje dana kada će biti u potpunosti puno i spremno za sezonu

Kreće se, podsjetio je, i u podizanje kapaciteta LNG terminala na Krku na 6,1 milijardi prostornih metara te u izgradnju cjevovoda, u prvoj fazi do Bosiljeva što će stajati 150 milijuna eura.

I državni tajnik Milatić je istaknuo kako će hrvatska kućanstva i javni sektor imati dovoljne količine plina po povoljnoj cijeni.

Antonija Glavaš iz Prvog plinarskog društva tvrdi da je, zbog situacije s plinom koju je uzrokovao ruski napad na Ukrajinu, Europa ove godine, putem LNG-a, uvezla 140 milijardi kubika plina a lani dvostruko manje.

Po njenim riječima, Hrvatska je postala i sigurna tranzitna zemlja za plin.

Hrvatska je, kazala je, lani potrošila 2,5 milijardi kubika plina.

I Glavaš očekuje da će Hrvatska, osim u slučaju više sile, imati dostatne količine plina za ovu sezonu.

Navela je i da je cijena plina postigla svoj maksimum u kolovozu 2022. kada je megavat stajao 307,7 eura.

"Očekujemo stabilizaciju cijena plina, ali ne na prijašnjim razinama", istaknula je.

Glavaš se nada i povećanju domaće proizvodnje plina za 10 posto.

Govoreći o perspektivama i izazovima povećanja proizvodnje plina u Hrvatskoj, Hrvoje Krpan iz Ine je rekao kako je u posljednjih 10 godina prisutan godišnji pad proizvodnje plina od 10 posto, ali Ina planira uložiti maksimalan napor da se taj pad zaustavi.

Spomenuo je nove projekte poput izrade 11 novih bušotina i devet plinskih platformi koje bi mogle povećati dnevnu proizvodnju za 1,5 milijuna kubika dnevno, kao i projekt Dravica - Zalata (u pograničnom području Hrvatske i Mađarske).