Petrol: Besmislen je nastavak regulacije cijena goriva

Petrol ističe besmislenost daljnje regulacije cijena uz ograničene marže za razvoj tržišta naftnih derivata u Sloveniji. Stoga pozivaju na razmatranje njegovog ukidanja. No, ako ostane, predlažu barem redovito usklađivanje gornje granice marži rasta troškova. U protivnom će, kažu, stradati ulaganja u zeleni prijelaz.

Predsjednica uprave najvećeg slovenskog trgovca naftnim derivatima Nada Drobne Popovič u razgovoru s novinarima podsjetila je da je prošle godine zbog regulacije cijena, najprije s capom, a kasnije regulacijom putem formule, a u svjetlu naglog rasta burzovnih cijena naftnih derivata i ostalih ulaznih troškova pretrpjela oko 180 milijuna eura poslovne štete. Neko su se vrijeme motorna goriva čak prodavala ispod cijene koštanja.

Cijene izvan autocesta i brzih cesta ostaju regulirane i ove godine, no za sada se ne čini da Vlada razmišlja o novom oslobađanju cijena u cijeloj zemlji. Petrol je naručio stručnu studiju o svrsishodnosti regulacije cijena na slovenskom tržištu na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani kako bi se ispitala izvedivost regulacije u Sloveniji.

Na temelju rezultata studije koju su izradili profesori Marko Hočevar i Janez Dolšak, u Petrolu su utvrdili da regulacija više nema smisla. Ako kratkoročno ima smisla ublažiti najveće cjenovne šokove, prema autorima studije, dugoročno ne djeluje učinkovito na smanjenje inflacije.

Ne otklanja temeljne uzroke toga, koji su u ovom slučaju uglavnom visoke cijene naftnih derivata na tržištu, a istovremeno ograničava inače učinak slobodnog kretanja cijena, tako da one učinkovito preusmjeravaju potražnju na jeftinije alternative .

Na temelju studije i podataka za razdoblje 2016.-2021., Petrol smatra da je tržište u Sloveniji dovoljno konkurentno unatoč samo tri igrača. Kako je istaknula Drobne Popovič, to je vidljivo i u usporedbi marži među europskim zemljama.

Na temelju javno dostupnih statističkih podataka, to pokazuje da je prosječna marža u Sloveniji između 2016. i 2021. za 95-oktanski benzin i dizel bila najniža među 27 članica EU i iznosila oko 60 posto prosjeka EU, dok je njezin rast u spomenutoj razdoblje bilo za benzin ispod prosjeka Unije, ali više za dizel.

Prema rezultatima studije, marža u Sloveniji je i najniža u EU po udjelu marže u konačnoj maloprodajnoj cijeni. U spomenutom razdoblju njegov je udio dosegao prosječnih 7,8 posto za benzine, odnosno 6,8 posto za dizele. Sindikalni prosjek bio je 11 posto odn 12,1 posto.

U Petrolu, kaže Drobna Popovič, procjenjuju da je slovensko tržište dovoljno konkurentno, no niske marže zapravo obeshrabruju nove igrače od ulaska na tržište. To je, kažu u Petrolu, još više naglašeno aktualnom regulacijom cijena za koju procjenjuju da više ne omogućuje postizanje zajedničkih ciljeva tvrtki, države i potrošača.

Petrol stoga poziva Vladu da preispita smisao regulacije. U slučaju da se tako nastavi, predlažu barem transformaciju mehanizma određivanja cijena.

To se mijenja svakih 14 dana sukladno kretanju burzovnih cijena naftnih derivata i tečaja eura prema dolaru, a tome treba dodati dodatak za bio komponentu, članarinu Zavodu za robne rezerve i maržu koja je trenutačno ograničena na najviše 95 oktana benzin 9,94 lipe po litri, a za dizel na najviše 9,84 lipe. Povrh svega toga, tu su obvezne ekološke pristojbe, trošarine i na kraju porez na dodanu vrijednost.

Iz Petrola ističu kako fiksna marža omogućuje Petrolu i drugim trgovcima prilagodbu sve višim cijenama raznih inputa roba i usluga, kao što su npr. prometa, te na rast cijene rada. Prema upozorenjima Petrola, to je u posljednjem razdoblju bilo znatno.

Stoga, u slučaju nastavka sustava regulacije, predlažu prilagodbu formule kako bi se cijene mijenjale svakih sedam dana, a istovremeno bi se marža također dva puta godišnje usklađivala s kretanjem troškova, npr. lančani indeks bruto plaća u sektoru, usluge bitne za prodaju naftnih derivata, industrijski proizvodi potrebni trgovcima za poslovanje te financijski troškovi. Prilagodba bi se odvijala u proljeće i jesen.

Ne dogodi li se te promjene, kažu u Petrolu, stradat će ulaganja u infrastrukturu za prelazak na alternativne izvore i pogone u prometu te za prelazak na obnovljive izvore iu energetici iu prometu. Zbog nepovoljnog poslovnog okruženja Petrol je već smanjio planirani obujam investicija za prošlu i ovu godinu s 230 milijuna eura na 130 milijuna eura.

Prema riječima predsjednika uprave, tvrtka će već nekako snositi učinke uredbe, a ove godine počet će značajno smanjivati troškove na svim razinama. No, s druge strane, bit će prisiljen smanjiti razvojna ulaganja, čime će Slovenija zaostati u neizbježnom prijelazu na zelenu mobilnost, dodala je.