Otezanje s projektom kokinga u riječkoj rafineriji skupo će koštati Hrvatsku |
Objavljeno: 14.05.2022 / 09:53 |
Autor: SEEbiz / Novi list |
RIJEKA - Da je Ina prije desetak godina krenula u gradnju postrojenja za obradu teških ostataka nafte (koking) u riječkoj rafineriji, danas Hrvatska ne bi bila u poziciji da mora tražiti odgodu za uvoz vakuumskog plinskog ulja iz Rusije, glavne sirovine za proizvodnju dizelskog goriva, kojeg i inače proizvodi premalo za potrebe domaćeg i dijela tržišta susjednih zemalja koje opskrbljuje derivatima. |
Time Hrvatska i Ina neizravno podupiru nastojanja mađarskih vlasti, na čelu s premijerom Viktorom Orbanom, političkim prijateljem Vladimira Putina, koji prilično uspješno potkopava europske planove za uvođenje embarga na uvoz ruskog plina i nafte, koliko god ti planovi bili klimavi već u startu, piše Novi list. Orban je u razgovorima s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen isposlovao, kako izvješćuju europski mediji, preispitivanje uvođenja ionako labavog embarga na uvoz ruske nafte i plina, pri čemu je Von der Leyen najavila kako će pozvati regionalne kompanije i države da ojačaju suradnju na području naftne infrastrukture. Što bi to moglo značiti za Hrvatsku – MOL još od vremena Ive Sanadera, koji je osuđen za primanje mita od Mađara, kontrolira Inu, a posredno, preko tvrtki pod kontrolom osoba blisko povezanih s MOL-om, i tijek dobrog dijela plina iz hrvatskog LNG terminala. Sada, prema dostupnim informacijama nakon sastanka Orbana i Von der Leyen, predsjednice Europske komisije, pokušava uspostaviti kontrolu i nad tijekom nafte u Janafovom naftovodu, o kojemu MOL-ove rafinerije ovise u slučaju prekida isporuke nafte iz Rusije. Izgradnja koking postrojenja u Rijeci tek je na pola puta i bit će završena, u najboljem slučaju, krajem 2024. godine, sa zakašnjenjem od najmanje cijelog jednog desetljeća u odnosu na planirano, a podsjetimo, izgradnju kokinga u Rijeci mađarska je strana u Ini uvjetovala gašenjem proizvodnje u Sisku, pa onda i izvozom nafte s hrvatskih polja u MOL-ove rafinerije, kao i drugim zahtjevima, čime se projekt koji je trebao biti započet neposredno nakon izgradnje hidrokreking postrojenja u Rijeci, protegao za cijelo desetljeće. Riječka rafinerija, Ina i domaće tržište derivata sada bi itekako mogli osjetiti posljedice tog otezanja, u prvom redu kroz neizvjesnost opskrbe dizelskim gorivom koje riječka rafinerija proizvodi od vakuumskog plinskog ulja uvezenog iz ruskih rafinerija. Rafinerija u Rijeci, ni inače, kad je uvoz iz Rusije bio neupitan, nije proizvodila dovoljno dizelskog goriva za potrebe domaćeg tržišta pa ga se u Hrvatsku godišnje uvozilo i do 400 tisuća tona. Dizela i benzina mogla bi proizvoditi daleko više, ali nije tehnološki dovršena – nedostaje joj postrojenje za preradu teških ostataka nafte. Zbog čega je ono važno? U procesu prerade sirove nafte, ona prvo odlazi u postrojenje atmosferske destilacije, a potom u postrojenje vakuumske destilacije, iz kojega se vakuumska plinska ulja dalje šalju na preradu u hidrokreking postrojenje koje je riječka rafinerija pustila u pogon prije desetak godina.
U sadašnjem trenutku postrojenja atmosferske i vakuumske destilacije, kao i hidrokrekinga u Rijeci, mogla bi preraditi navedenih 4,5 milijuna tona sirove nafte, no to bi značilo da bi u rafineriji ostalo oko 700 tisuća tona teškog ostatka nafte koji sama ne može preraditi jer koking postrojenje još nije izgrađeno, a na tržištu ga ne bi mogla plasirati zbog slabe potražnje i još lošije cijene te frakcije.
Ina: Sigurnost opskrbe nije upitna Ini smo uputili upit o proizvodnji u Rafineriji nafte Rijeka, pokrenutoj nedavno, nakon gotovo pola godine prekida. Zanimalo nas je proizvodi li rafinerija derivate, u kom obujmu, te je li počela isporuka za maloprodaju. Također, pitali smo odakle dolazi sirovina, koliko će sirove nafte biti prerađeno ove godine i što je s uvozom vakuumskog plinskog ulja iz Rusije, odnosno kako bi se eventualni prekid isporuke mogao odraziti na pokrivanje potreba domaćeg tržišta za dizelom. – Proizvodnja u Rafineriji nafte Rijeka započela je u ožujku 2022. godine. Rafinerija je u punom radnom kapacitetu, a isporuka derivata iz rafinerije odvija se po planu. Sigurnost opskrbe nije upitna. U rafineriji se prerađuju samo tipovi lake sirove nafte koju kompanija kupuje na mediteranskom tržištu te nemamo planove smanjivati proizvodnju dizela u ovoj godini. Radovi na projektu nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka su u tijeku, a novo postrojenje će biti pušteno u pogon tijekom 2024. godine. Radi se o najvećem investicijskom projektu u povijesti Ine, u vrijednosti oko 4 milijarde kuna, a kapacitet rafinerije nakon implementacije projekta bit će 4,5 milijuna tona godišnje. Dovršetkom projekta, kompleksnost i učinkovitost rafinerije će bitno porasti, proizvodnja visokovrijednih proizvoda bit će na maksimalnoj razini što će ukloniti potrebu za uvozom, a maksimalno iskorištenje kapaciteta osigurat će nesmetanu opskrbu naših glavnih tržišta, stoji u odgovoru naftne kompanije. |
|
Tagovi: koking, Rafinerija Rijeka, kompanija Ina, kompanija MOL, Viktor Orban, ruska nafta, Ivo Sanader |
PROČITAJ I OVO | ||
Dioničarima Petrola ove godine dividenda od 1,80 eura |
LJUBLJANA - Uprava i nadzorni odbor Petrola predlažu skupštini da se za isplatu prošlogodišnje dividende izdvoji 1,80 eura bruto po dionici, što je 30 centi više od dividende za 2022. |
Nafta skočila za 3%, zlato dosegnulo rekord nakon što je Izrael započeo napad na Iran |
NEW YORK - Cijene nafte skočile su u petak više od 3% nakon što je Izrael izveo napad na Iran, što je izazvalo strahove od širenja rata na Bliskom istoku. |
Nafta i dalje iznad 87 dolara |
LONDON - Cijene nafte zadržale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad 87 dolara budući da su nove američke sankcije Iranu i Venezueli neutralizirale stišane napetosti na Bliskom istoku i naznake posustajanja potražnje. |
Veselica: Janaf će uskoro objaviti prva preuzimanja |
ZAGREB - Predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić otkrio je u četvrtak tijekom 7. međunarodne konferencije Jadranskog naftovoda (Janaf) ‘Nova energetska paradigma EU: Jesmo li spremni na promjene‘, da je ta kompanija, u svojoj 50-godišnjoj povijesti, do danas transportirala 265 milijuna tona nafte kroz sustav te da su primili 3.500 tankera. |
Habijan: Država će utrošiti 500 milijuna eura u velike baterijske spremnike za pohranu struje |
ZAGREB - Država će utrošiti oko pola milijarde eura za velike baterijske spremnike za pohranu struje, koje će koristiti proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora, rečeno je u četvrtak tijekom 7. međunarodne konferencije Jadranskog naftovoda (Janaf) ‘Nova energetska paradigma EU: Jesmo li spremni na promjene‘. |