Nina Domazet: Rezultati pokazuju da je MOL-ova strategija pun pogodak

MOL Grupa u prvom je tromjesečju 2021. ostvarila čistu CCS EBITDA u iznosu 664 milijuna američkih dolara, što je 7 % više u odnosu na isto tromjesečje lani, unatoč trećem valu pandemije bolesti Covid-19 i posljedičnim ograničenjima putovanja i uvođenju restriktivnih mjera u srednjoj i istočnoj Europi.

Rezultatima su pridonijeli snažan porast cijena nafte i plina, rekordne petrokemijske marže i dobri rezultati Usluga kupcima. MOL Grupa generirala je pojednostavljeni slobodni novčani tok od 383 milijuna dolara, što predstavlja porast od 17 % na godišnjoj razini.

Glavna urednica portala energetika-net.com Nina Domazet u komentaru rezultata za SEEbiz poručuje kako su oni posebno dobri u petrokemijskom segmentu.

- MOL je još 2018. obnovio forumulu za petrokemijske proizvođe iz Mađarske i Slovačke. MOL-ova petrokemijska marža porasla je za 74% na godišnjoj razini, dosegavši 873 eura/t u ožujku. Marže se objavljuju na mjesečnoj razini a zanimljivo je da se upravo petrokemijska marža gotovo udvostručila u odnosu na siječanj ove godine (s 506 eur/T na 2035 eur/t u travnju). Nakon višemjesečne stagnacije u travnju su konačno snažno porasle i rafinerijske marže za MOL i Slovnaft na više od 5 USD/bl, koje su u lipnju 2020. čak bile i negativne. Ovih dana objavljeni rast petrokemijskih i naftnih marži odmah se odrazio na 3-postotni rast MOL-ovih dionica na Budimpeštanskoj burzi. Potražnja za polimerima u svijetu i Europi je u porastu, tako da je MOL-ova strategija pun pogodak.

Sami rezultati zapravo su tek početak šire promjene u poslovanju kompanije koja će zapravo postati kemijsko-energetska kompanija u razdoblju do 2030. godine. Rezultat je to strateškog pristupa MOL-a koji je nedavno odlučio nadograditi svoje poslovanje

- MOL je shvatio da postoji izniman potencijal za prodaju petrokemijskih proizvoda u Europi i odlučio je time nadograditi svoje osnovno poslovanje, polako pripremajući se za odmak od zarade na naftnim proizvodima nakon 2030.-2035.. Perjanica MOL-ove strategije za 2030. je projekt Polyol, čiji dovršetak je krajem prvog tromjesečja premašio 79%, a još 2018. je najavljeno da bi trebao biti u funkciji u drugoj polovini 2022. Dakle, eventualna kašnjenja mogu biti minimalna, što se vidi i iz činjenice da je mađarska naftna kompanija u pandemijskoj 2020. godini čak i znatno povećala ulaganja, što je prije bila više iznimka nego pravilo u naftnoj branši.

U skladu sa strategijom 2030, MOL Grupa želi proširiti petrokemijski lanac vrijednosti prema poluproizvodima i specijalnim kemikalijama pretvarajući se u vodeću kemijsku grupu u Srednjoj i Istočnoj Europi. Polieterski polioli, koji služe kao sirovina za poliuretansku pjenu, identificirani su kao glavni smjer u petrokemijskoj ekspanziji MOL-a zbog njihove široke primjene u automobilskoj, građevinskoj i ambalažnoj industriji te industriji namještaja. Tom ključnom investicijom MOL želi postati strateški partner poliuretanskih proizvođača u Srednjoj i Istočnoj Europi, izgradnjom potpuno integriranog lanca vrijednosti, vrhunske tehnologije i izvrsnosti usluga. U tu svrhu lani je čak otvoren i istraživački institut za istraživanje i razvoj poliola nazvan po György Mosonyiju, preminulom CEO-u i predsjedniku NO MOL-a.

Također, tvrtka je nedavno krenula s proizvodnjom bitumena i biogoriva u rafineriji Dunav. Iz MOL-ove revidirane strategije vidi se da želi imati ključnu ulogu u oblikovanju kružnog gospodarstva s niskim udjelom ugljika, i to ulaganjem u nove djelatnosti poput integracije i iskorištavanja otpada, recikliranja, hvatanja, korištenja i skladištenja ugljika (CCUS), naprednih biogoriva i potencijalno prilika povezanih s vodikom. U sljedećih pet godina najavljuju potrošiti milijardu američkih dolara na nove niskougljične i održive projekte

Čini se da su i polja u Azerbajdžanu napokon počela davati opipljivije rezultate.

- Da, riječ je o najvećem naftnom polju u Azerbajdžanu, u kojem MOL ima 9,57% udjela, a porast je iznosio 20 mil bpoed. Proizvodnja u Hrvatskoj zbog prirodnog pada ima primjetan blagi silazni trend koji bi mogao postati još izraženiji ako se ne intenzivira privođenje proizvodnji novih pozitivnih bušotina na kopnu i moru, zaključuje Nina Domazet.