GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Nina Domazet: Rezultati pokazuju da je MOL-ova strategija pun pogodak

Nina Domazet: Rezultati pokazuju da je MOL-ova strategija pun pogodak
STRATEŠKI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.05.2021 / 14:47
Autor: Siniša Malus
ZAGREB - MOL je danas objavljenim rezultatima prvog kvartala nadmašio očekivanja analitičara.

MOL Grupa u prvom je tromjesečju 2021. ostvarila čistu CCS EBITDA u iznosu 664 milijuna američkih dolara, što je 7 % više u odnosu na isto tromjesečje lani, unatoč trećem valu pandemije bolesti Covid-19 i posljedičnim ograničenjima putovanja i uvođenju restriktivnih mjera u srednjoj i istočnoj Europi.

Rezultatima su pridonijeli snažan porast cijena nafte i plina, rekordne petrokemijske marže i dobri rezultati Usluga kupcima. MOL Grupa generirala je pojednostavljeni slobodni novčani tok od 383 milijuna dolara, što predstavlja porast od 17 % na godišnjoj razini.

Glavna urednica portala energetika-net.com Nina Domazet u komentaru rezultata za SEEbiz poručuje kako su oni posebno dobri u petrokemijskom segmentu.

- MOL je još 2018. obnovio forumulu za petrokemijske proizvođe iz Mađarske i Slovačke. MOL-ova petrokemijska marža porasla je za 74% na godišnjoj razini, dosegavši 873 eura/t u ožujku. Marže se objavljuju na mjesečnoj razini a zanimljivo je da se upravo petrokemijska marža gotovo udvostručila u odnosu na siječanj ove godine (s 506 eur/T na 2035 eur/t u travnju). Nakon višemjesečne stagnacije u travnju su konačno snažno porasle i rafinerijske marže za MOL i Slovnaft na više od 5 USD/bl, koje su u lipnju 2020. čak bile i negativne. Ovih dana objavljeni rast petrokemijskih i naftnih marži odmah se odrazio na 3-postotni rast MOL-ovih dionica na Budimpeštanskoj burzi. Potražnja za polimerima u svijetu i Europi je u porastu, tako da je MOL-ova strategija pun pogodak.

Sami rezultati zapravo su tek početak šire promjene u poslovanju kompanije koja će zapravo postati kemijsko-energetska kompanija u razdoblju do 2030. godine. Rezultat je to strateškog pristupa MOL-a koji je nedavno odlučio nadograditi svoje poslovanje

- MOL je shvatio da postoji izniman potencijal za prodaju petrokemijskih proizvoda u Europi i odlučio je time nadograditi svoje osnovno poslovanje, polako pripremajući se za odmak od zarade na naftnim proizvodima nakon 2030.-2035.. Perjanica MOL-ove strategije za 2030. je projekt Polyol, čiji dovršetak je krajem prvog tromjesečja premašio 79%, a još 2018. je najavljeno da bi trebao biti u funkciji u drugoj polovini 2022. Dakle, eventualna kašnjenja mogu biti minimalna, što se vidi i iz činjenice da je mađarska naftna kompanija u pandemijskoj 2020. godini čak i znatno povećala ulaganja, što je prije bila više iznimka nego pravilo u naftnoj branši.

U skladu sa strategijom 2030, MOL Grupa želi proširiti petrokemijski lanac vrijednosti prema poluproizvodima i specijalnim kemikalijama pretvarajući se u vodeću kemijsku grupu u Srednjoj i Istočnoj Europi. Polieterski polioli, koji služe kao sirovina za poliuretansku pjenu, identificirani su kao glavni smjer u petrokemijskoj ekspanziji MOL-a zbog njihove široke primjene u automobilskoj, građevinskoj i ambalažnoj industriji te industriji namještaja. Tom ključnom investicijom MOL želi postati strateški partner poliuretanskih proizvođača u Srednjoj i Istočnoj Europi, izgradnjom potpuno integriranog lanca vrijednosti, vrhunske tehnologije i izvrsnosti usluga. U tu svrhu lani je čak otvoren i istraživački institut za istraživanje i razvoj poliola nazvan po György Mosonyiju, preminulom CEO-u i predsjedniku NO MOL-a.

Također, tvrtka je nedavno krenula s proizvodnjom bitumena i biogoriva u rafineriji Dunav. Iz MOL-ove revidirane strategije vidi se da želi imati ključnu ulogu u oblikovanju kružnog gospodarstva s niskim udjelom ugljika, i to ulaganjem u nove djelatnosti poput integracije i iskorištavanja otpada, recikliranja, hvatanja, korištenja i skladištenja ugljika (CCUS), naprednih biogoriva i potencijalno prilika povezanih s vodikom. U sljedećih pet godina najavljuju potrošiti milijardu američkih dolara na nove niskougljične i održive projekte

Čini se da su i polja u Azerbajdžanu napokon počela davati opipljivije rezultate.

- Da, riječ je o najvećem naftnom polju u Azerbajdžanu, u kojem MOL ima 9,57% udjela, a porast je iznosio 20 mil bpoed. Proizvodnja u Hrvatskoj zbog prirodnog pada ima primjetan blagi silazni trend koji bi mogao postati još izraženiji ako se ne intenzivira privođenje proizvodnji novih pozitivnih bušotina na kopnu i moru, zaključuje Nina Domazet.

Tagovi: Nina Domazet, kompanija MOL, projekt Polyol, petrokemijske marže, nafta, polimer
PROČITAJ I OVO
Hrvati za prosječnu plaću mogu kupiti četiri puta manje benzina nego Švicarci
PORAZNO
Hrvati za prosječnu plaću mogu kupiti četiri puta manje benzina nego Švicarci
ZAGREB - U Hrvatskoj se po trenutnim cijenama za našu prosječnu plaću može kupiti 643 litre Eurosuper 95 benzina.
Cijene nafte pale ispod 88 dolara
NAFTNO TRŽIŠTE
Cijene nafte pale ispod 88 dolara
LONDON – Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima ispod 88 dolara pod pritiskom neočekivanog rasta američkih zaliha nafte i goriva i dobitonosnih prodaja kojima su investitori nastojali unovčiti njihov skok u proteklim danima.
Janaf: Usvojena Strategija tranzicije i razvoja Društva za razdoblje od 2022. do 2030., s vizijom do 2050. godine
STRATEŠKI
Janaf: Usvojena Strategija tranzicije i razvoja Društva za razdoblje od 2022. do 2030., s vizijom do 2050. godine
ZAGREB - Uprava i Nadzorni odbor JANAF d.d. usvojili su Strategiju tranzicije i razvoja JANAF-a za razdoblje od 2022. do 2030. godine s vizijom do 2050. godine.
Nafta i plin bi mogli biti još skuplji ako Rusija napadne Ukrajinu
ENERGENTI
Nafta i plin bi mogli biti još skuplji ako Rusija napadne Ukrajinu
NEW YORK - Ako Rusija izvrši vojnu ofanzivu na Ukrajinu, izgledno je da će nafta i plin dodatno poskupjeti.
Hrvatska i Švedska premašile zacrtanu potrošnju zelene energije u 2020.
DOBRE VIJESTI
Hrvatska i Švedska premašile zacrtanu potrošnju zelene energije u 2020.
LUXEMBOURG - Hrvatska i Švedska najviše su povećale udio 'zelene' energije u ukupnoj potrošnji u 2020. godini, uvelike nadmašivši ciljeve koje je zacrtala Europska komisija, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE