Od tada se, unatoč kratkom vremenskom razdoblju, mnogo toga promijenilo. Brzo širenje virusa dovelo je do totalnog kolapsa dijelova gospodarstva u velikim dijelovima svijeta, a posebno u Europi. I u SAD-u se sve priprema za „hitno zaustavljanje“. Kao rezultat toga, veliki dio globalne potražnje za sirovom naftom gotovo je preko noći nestao.
Zahvaljujući zastoju u zrakoplovnom, putničkom prometu i zatvaranju svih ne esencijalnih poduzeća u velikom dijelu Europe, ali i u Sjevernoj i Južnoj Americi, pad globalne potražnje vjerojatno će biti oko 10 milijuna barela dnevno (10% globalne potražnje) ili više. U isto vrijeme, Saudijska Arabija je značajno potaknula vlastitu proizvodnju nafte kao odgovor na ruski potez. Rezultat toga je masivna prekomjerna proizvodnja i posljedični pad cijene nafte od oko 60% od početka godine.
U našem osnovnom scenariju, ne očekujemo skori dogovor između OPEC-a i Rusije. S jedne strane, obje su strane relativno dobro pripremljene: Rusija je tijekom posljednjih nekoliko godina izgradila značajnu razinu u obliku deviznih rezervi i ukupno oko 500 milijardi američkih dolara za gubitak prihoda u slučaju nižih cijena nafte.
Saudijska Arabija ima slične rezerve i prednost je što imaju daleko najnižu cijenu po barelu nafte. Obje strane mogu stoga preživjeti trenutnu cijenu nafte nekoliko tromjesečja. S druge strane, i Saudijska Arabija i Rusija slijede svoje ciljeve trenutnom cjenovnom politikom. Rusija se uglavnom bavi tržišnim udjelom koji su preuzeli američki proizvođači nafte iz škriljevca u posljednjih nekoliko godina. Gotovo sve smanjene količine zemalja OPEC + preuzela je naglo rastuća proizvodnja nafte iz škriljaca u SAD-u. Rusija će vjerojatno pokušati dodatno potisnuti smanjenje cijena nafte uslijed pandemije COVID-om 19 kako bi natjerala američke proizvođače nafte iz škriljaca sa tržišta.
Međutim, željeni rezultat vjerojatno će trajati nekoliko mjeseci, jer su se mnoge naftne kompanije iz škriljaca zaštitile od pada cijena. Saudijska Arabija se zauzvrat prvenstveno bavi održavanjem dominacije u OPEC +. Reakcija na izlazak iz Rusije bila je odgovarajuće brza i oštra. Stoga se može pretpostaviti da će Saudijska Arabija nastaviti s ovakvim stavom sve dok Rusija ne zakoči, ili barem dok se obje strane ne nađu kompromis.
Međutim, ne vidimo nikakve znakove skorašnjeg rješenja. Prvi oporavak cijene nafte mogao bi se pojaviti tek krajem godine, kada se ekonomija ponovo pokrene nakon zastoja uzrokovanog virusom korone što će potaknuti i potražnju na naftnom tržištu. Slijedeći trend normalizacije nakon oporavka od COVID-19 pandemije, očekujemo i obnovu suradnje između OPEC-a i Rusije nakon čega možemo očekivati još brži rast cijena krajem 2020. godine.
Stoga bi se niske cijene nafte trebale zadržati u narednim mjesecima. Rat cijena između Saudijske Arabije i Rusije, zajedno s globalnim nedostatkom potražnje, uzrokovanim koronavirusom pandemija, dovodi do neviđene razine prekomjernih zaliha sirove nafte na svjetskom tržištu od 14 milijuna barela dnevno. Takav silazni trend cijena je do sada neviđen i budući da je nafta fizička roba, stvara i logističke probleme. Uz „uska grla“ u transportu (što je ponekad utjecalo na povećanje cijena tereta i 10 puta), skladištenje jeftine nafte također ovdje igra veliku ulogu.
Procijenjeni kapacitet skladišta na kopnu je između 1.000 i 1.500 milijuna barela, što bi značilo da bi u slučaju daljnjeg širenja krize COVID-19, zalihe mogle dosegnuti ograničenja. To bi značilo kretanje cijena nafte u smjeru od 15 do 20 dolara po barelu. Međutim, ne očekujemo takav scenarij već je najvjerojatnije kako će oporavak u pojedinim zemljama i nastavak gospodarske aktivnosti u trećem i četvrtom tromjesečju 2020. poduprijeti rast cijena nafte krajem godine.
