GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Može li Europa bez ruskog plina?

Može li Europa bez ruskog plina?
PLIN
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 28.01.2022 / 09:52
Autor: SEEbiz / H
BRUXELLES - Europska unija mogla bi se nositi s kratkoročnim prekidom isporuka ruskog plina, ali uz teške posljedice po gospodarstvo i i hitne mjere smanjenja potražnje, pokazalo je istraživanje instituta Bruegel.

Eskalacija napetosti između Zapada i Rusije oko Ukrajine izazvala je zabrinutost za isporuke ruskog plina u Europu, potaknuvši Europsku komisiju i Sjedinjene Države da potraže alternativne opcije nabave, primjećuje Reuters.

Kada bi Rusija potpuno obustavila izvoz plina, Europska unija morala bi povećati uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) i uvesti hitne mjere smanjenja potražnje, kao što je zatvaranje tvornica, kako bi spriječila ozbiljnu nestašicu, pokazala je analiza instituta Bruegel.

"Scenarij sukoba podrazumijevao bi teške i skupe odluke za Europu kako bi uredno upravljala situacijom" i imao bi teške posljedice po gospodarstvo, upozorio je Simone Tagliapietra, viši suradnik u Bruegelu.

Opskrba iz Rusije bila je u proteklim mjescima manja no što s očekivalo pa su cijene snažno porasle. U takvim su uvjetima kućanstva u Europi već suočena s većim računima, a sektori gospodarstva, koji se oslanjaju na plin, primorani su smanjiti proizvodnju.

Rusija pokriva oko 40 posto potrošnje plina u EU, uz velike razlike među zemljama članicama u ovisnosti o uvozu ruskog plina.

Infrastrukturne kruške i jabuke

Na Iberijskom polutoku koncentrirani su terminali za uvoz ukapljenog prirodnog plina, pa ta regija može uvesti 40 teravat-sati plina mjesečno, a može potrošiti samo 30 teravat-sati.

Problem je transport viška plina u ostatak Europe, budući da postojeći cjevovodi omogućuju transport maksimalno pet teravat-sati mjesečno.

Plin koji stiže u Francusku već je obrađen za komercijalnu upotrebu i obično se ne može tek tako uputiti u susjedne sustave.

Na sjeverozapadu Europe plin pak ima drugačije kalorijske vrijednosti koje zahtijevaju i drugačiju infrastrukturu.

Sustav cjevovoda u srednjoj i istočnoj Europi projektiran je za transport plina s istoka i unatoč kapacitetima za promjenu toka prevelika količina plina sa zapada mogla bi izazvati zastoje i spriječiti isporuku potrebne količine plina.

To znači da i državama u toj regiji prijeti nestašica ukoliko Moskva sreže isporuke, zaključuju u institutu.

Upitna zamjena

Postojeća infrastruktura načelno omogućuje veći uvoz plina iz Norveške i sjeverne Afrike i veće isporuke ukapljnog plina, od ukupno 17 teravat-sati tjedno, što bi moglo zamijeniti postojeću nisku razinu uvoza iz Rusije od 18 teravat sati tjedno.

No, ako imate infrastrukturu, ne znači da imate i plin, upozorava institut, podsjetivši na izjavu norveškog premijera da njegova zemlja u EU već isporučuje maksimalne količine plina i da je ponuda LNG-a na tržištima tijesna.

Te zemlje možda neće moći povećati isporuke plina, pa će biti nužno istodobno smanjiti potražnju, ističe se u studiji.

Ožujak ili travanj?

Ako Rusija u veljači obustavi isporuke plina, koje su u 2021. dosegnule oko 1.700 teravat-sati, zalihe plina u skladištima u EU mogle bi se u travnju spustiti na samo 140 teravat-sati.

Ako temperature budu jako niske, skladišta će do kraja ožujka biti prazna, upozoravaju iz Bruegela.

Ako se obustava isporuka protegne do iduće zime i dulje, EU će imati još više problema i bit će prisiljena dodatno ograničiti potrošnju. Alternativne su opcije veća potrošnja ugljena, a time i veće emisije CO2, i politički osjetljiva njemačka odgoda gašenja nuklearnih elektrana.

Skok potražnje za ukapljenim prirodnim plinom mogao bi pak još više podići cijene, što bi pogodilo gospodarstvo EU-a i siromašnije zemlje koje LNG kupuju na dražbama.

Europski terminali za uplinjavanje i neiskorišteni kapaciteti plinovoda tehnički bi mogli pokriti zamjenu za 1700 TWh ruskog plina, ali u praksi će možda ostati neiskorišteni zbog ograničnih globalnih kapaciteta za ukapljivanje i obaveza dobavljača LNG-a prema Aziji, smatraju u institutu.

Tagovi: ruski plin, plin, Gazprom, Sjeverni tok 2
PROČITAJ I OVO
Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. puno skuplji nego prije rata
ENERGENTI
Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. puno skuplji nego prije rata
BERLIN - Računi za plin i struju za kućanstva u Njemačkoj bili su u drugoj polovini 2023. godine znatno viši nego prije rata u Ukrajini, unatoč padu cijena u odnosu na prvu polovinu godine, pokazali su podaci ureda za statistiku.
Rusija povećava uvoz benzina iz Bjelorusije
GORIVO
Rusija povećava uvoz benzina iz Bjelorusije
MOSKVA - Rusija je u ožujku povećala uvoz benzina iz susjedne Bjelorusije kako bi se uhvatila u koštac s rizikom nestašica na domaćem tržištu zbog neplaniranih popravaka u ruskim rafinerijama nakon napada dronovima, izvijestio je Reuters pozivajući se na četiri industrijska i trgovačka izvora.
NO Ine: Dividenda 24 eura po dionici
DIVIDENDA
NO Ine: Dividenda 24 eura po dionici
ZAGREB - Nadzorni odbor Ine je na sjednici održanoj u srijedu dao suglasnost na prijedlog uprave o isplati dividenda od 24 eura po dionici iz dijela neto dobiti iz 2023. te iz zadržane dobiti iz 2022. godine, pri čemu je ukupan iznos za isplatu dividende 240 milijuna eura.
Cijene nafte iznad 86 dolara
NAFTNO TRŽIŠTE
Cijene nafte iznad 86 dolara
ZAGREB - Cijene nafte zadržale su se danas na međunarodnim tržištima na 86 dolara budući da je ulagače zatekao rast zaliha u SAD-u, a uteg su im bile i naznake da vodeći proizvođači ne planiraju dodatno smanjivati opskrbu.
HGK predlaže poseban zakon za investicije u obnovljive izvore energije
OIE
HGK predlaže poseban zakon za investicije u obnovljive izvore energije
ZAGREB - Hrvatska još uvijek ima najdugotrajniji proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Europi. Prije točno godinu dana HGK i njezino Udruženje za obnovljive izvore energije predstavili su Position paper – dokument koji sažeto analizira najveće prepreke u ovom području te nudi rješenja.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE