Mayer: Kod gašenja sisačke rafinerije sugerirano da se vodi računa o ulasku u Schengen

Vijeće je na sjednicu, osim Plenkovića i Ćorića, pozvalo i bivše članove Uprave Ine Niku Dalića, Barbaru Dorić, Darka Markotića, Ivana Krešića i Davora Mayera.

Članovi povjerenstva su bili gospodin Ćorić, Validžić i mislim gospodin Vuković, koji je bio pravnik u ministarstvu, rekao je Mayer o sastanku.

Skandalozno je da razlog gašenja rafinerij u Sisku to da mi Mađare nagovorimo da daju zeleno svjetlo za ulazak u Schengen i OECD, rekao je Nikola Grmoja.

"Nije rečeno vi to morate napraviti zbog toga, nego je rečeno da se vodi računa i o tome. Nismo mi bili ničim ucijenjeni, ali taj je kontekst bio - vodite o tome računa. Time je članu uprave smanjen manevarski prostor, jer ne možete štititi ovaj interes jer nad glavom imate viši državni interes", rekao je Mayer.

Prvi problem je da imamo stratešku kompaniju kojom upravlja druga država. Članove uprave biramo na temelju natječaja. Moj je trajao 11 minuta. Dao sam CV, upoznali smo se i u 11 minuta sam trošio vrijeme da kažem da neke stvari ne smijem govoriti zbog poslovne tajne. Trebao sam govoriti i predstaviti se ljudima, reći im o sebi, a ne smijem im reći o sebi, a oni ne smiju ni slušati što govorim. To je jedna apsurdna situacija. Ja se sad predstavljam ministru, koji me zna već tri godine, rekao je Mayer.

Ovo sad što je Mayer iznio bilo je ujedno i moje pitanje. Imamo situaciju u kojoj u RH strateška energetska tvrtka Ina u potpunosti u rukama Mađara, a nonsens cijele priče je da Mađari nemaju 50 posto i nemaju nikakvog razloga upravljati tvrtkom, a u potpunosti upravljaju i to uz pomoć naše Vlade, rekao je Božo Petrov.

Što je najgore od svega, Vlada je u javnosti plasirala jednu priču, a iza je radila potpuno suprotno. Govoreći o otkupu Ine, dovela je u zabludu javnost i ljude koje je dovela u Inu, radeći doslovno u dosluhu s Mađarima. Meni je neprihvatljivo da Vlada ljude koje je imenovala u tu tvrtku niti ne obavijesti o ključnom dokumentu koji će utjecati na budućnost strateške kompanije, rekao je Petrov.

Ključna rečenica koju je i Mayer rekao upravo je da je Vlada poticala potpis dokumenta s kojim smo ugasili rafinerije i predali svoje energetsko poslovanje u ruke tuđe strateške kompanije, rekao je Petrov.

Prvo pitanje proizlazi iz vašeg izlaganja, a to je da u ovakvim kompanijama koje se tiču i energetike i strateški su važne, da bi kriterij imenovanja ljudi u NO-ove i upravu trebao biti iskustvo u naftnom poslovanju, a istovremeno i radno iskustvo u Ini i da nisu nažalost svi članovi uprave i NO-a imenovani uz kumulativno poštovanje oba kriterija pa me zanima možete li reći koji to članovi te kriterije nisu ispunjavali, pitala je Orešković.

"Kriterij tada kad smo mi bili izabirani, da su uglavnom članovi uprave vrhovnih tijela jedne kompanije, osobito kad govorimo o biznisu, imaju iskustva u naftnom biznisu i iskustva u kompaniji za koju se bira. Obično se rijetko kad dogodi da čovjek nema nikakve veze s naftnim poslovanjem, uz ogradu ako je član uprave pravne struke, ne mora nužno imati iskustva samo u naftnim kompanijama, i financijski stručnjaci koji dolaze iz drugih kompanija", rekao je Mayer.

Što se tiče imena, Mayer je rekao da zna za neke ljude, ali ne bi govorio o imenima. "Načelno bih rekao da mi kao država jako dugo nemamo prave kriterije za izbor ljudi u državne korporacije", rekao je Mayer.

Drugo pitanje tiče se afere u kojoj je Damir Škugor oštetio Inu za milijardu kuna. S obzirom da ste vi u trenutku imenovanja bili član uprave Ine, imate li saznanja kako je teklo imenovanje, tko je predložio, na temelju kojih kriterija, Damira Škugora kao direktora trgovačkog društva Inine tvrtke kćeri i jesu li članovi Ine iz kadrovske službe imali podatke da je Škugor već potpisivao štetne ugovore o prodaji plina ispod tržišne cijene talijanskoj tvrtki, čime je Ina oštećena za dvadesetak milijuna eura?, upitala je Orešković.

U cijelom nizu godina od 2011. pa do 2020. godine dosta su se često mijenjala korporativna pravila što dolazi na Upravu, a što ne. Krajem godine dobili bismo listu od 70-80 imenovanja, nekad i 150 imenovanja, gdje bi se produžavalo ili mijenjalo članovima uprava ili Nadzornih odbora njihovi mandati. Puno smo puta tražili, nismo bili zadovoljni time jer su uglavnom bile suhoparne ime i prezime i CV, pa temeljem toga vi ne možete ući u ime od svakoga i očekujete od ljudskih resursa da vam oni daju analizu. Mi kao kompanija tada nismo imali takvu sofisticiranu analizu da bismo imali osjetljivije podatke o osobi, nego suhoparnu analizu CV-ja. Tada kad se to događalo, sigurno nas nitko nije upozorio da je bilo problema s gospodinom Škugorom. Ja sam ga upoznao 2017. ili 2018. godine, što je bilo nakon ovoga događaja što ste rekli, rekao je Mayer.

Treća tema, 2018. godine potpisan je Memorandum između Ine i Janafa, čiji je supotpisnik, ne kao ugovorna strana nego netko tko daje svoju političku podršku, bio resorni ministar. Zanima me imate li informacija o tome koliko se dugo pregovaralo o sadržaju toga memoranduma, tko je u ime Ine sudjelovao u potpisivanju i tijeku pregovora, koliko je to dugo trajalo, s kime se pregovaralo sa suprotne strane, od strane Janafa, i je li presudnu riječ o tome da se taj ugovor sklopi imao tadašnji ministar Ćorić?, upitala je Orešković.

Memorandum o Janafu potpisan je u kolovozu 2018. godine, koliko se sjećam. Dugo se pregovaralo, mi smo na neki način vršili poslovni pritisak da se što prije ugovori modernizacija rafinerije Rijeka. Bez toga Ina prestaje imati smisla osim samo kao distributivno skladište. Ne puno prije od potpisivanja memoranduma ne sjećam se da smo o memorandumu razgovarali. Došao je iznenada. Ne mogu reći da je bio u neskladu s onime o čemu smo razgovarali, ali tada je prvi put donesena odluka da se daje smjernica članovima uprave Janafa, da bi bilo dobro da naprave prespoj između rezervoara u Sisku na Janaf, jer samog trenutka kad to napravite, nama prestaje razlog zašto rafinerija Sisak treba raditi. Dok taj prespoj nije napravljen, nafta je morala biti prerađivana u Sisku, rekao je Mayer.

Mi smo rekli da bi bilo bolje da je završena evaluacija pa da se onda napravi prespoj. Imate jedan vrlo toksičan odnos između države i MOL-a. Kad je bio taj Memorandum, ja sam ga vidio možda dan dva prije nego što je potpisan. S mađarske strane bio je potpuno nebitan. Mi smo cijelo vrijeme tvrdili da ne možemo Sisak dirati dok se ne riješi pitanje domaće nafte. Ovim pitanjem smo riješili, samo je pitanje jesmo li od strane MOL-a dobili adekvatni uzvrat, rekao je Mayer.

Taj cijeli kontekst memoranduma je u kontekstu problema da strateški partner upravlja strateškom kompanijom, rekao je Mayer.

Fotografija: Patrik Macek, Pixsell