Marže na gorivo u Sloveniji manje nego u Hrvatskoj i Mađarskoj

Puštanjem cijena 95-oktanskog bezolovnog benzina i dizelskog goriva, cijene svih naftnih derivata u Sloveniji se od 1. listopada slobodno oblikuju na tržištu.

"Potpunim popuštanjem cijena nafte očekujemo tržišnu reakciju u smjeru porasta marži, jer su one među najnižima u Sloveniji u EU", rekla je Banka Slovenije (BS) u procjeni mogućeg učinka na inflaciju u najnovijoj makroekonomskoj prognozi.

Međutim, trgovcima će otežati moguće prekomjerno povećanje marži zbog tereta različitih dažbina i održavanja konkurentne pozicije u usporedbi sa susjednim zemljama. Uz to, nakon prihvaćanja liberalizacije cijena, vlada je najavila da će nadgledati formiranje tržišnih cijena i ponovno poduzeti mjere kontrole cijena u slučaju prekomjernog povećanja marži, podsjetili su.

Dakle, potencijalno povećanje marže ili porast maloprodajnih cijena vjerojatno neće biti samo rezultat slobodnih cijena na tržištu, već i većih operativnih troškova distributera povezanih sa zelenom tranzicijom, što je dodatni čimbenik koji Banka Slovenije nije uzela u obzir.

U scenariju mogućeg povećanja marži, Banka Slovenije pretpostavila je da će se za pet godina nakon deregulacije cijena marže trgovaca popeti na razinu usporedivu s prosječnom maržom susjednih zemalja u razdoblju 2017. - 2020.

"Procijenjeni porast marži ogleda se u zanemarivom utjecaju na usklađeni indeks potrošačkih cijena i na cijene energije", zaključili su.

Naime, marža trgovaca benzinom povećala bi se za 48 posto ili gotovo 13 centi do 2023. godine, što znači povećanje marže za oko četiri centa u odnosu na rujanske vrijednosti, a uzimajući u obzir PDV od 22 posto, maloprodajna cijena porasla bi za dobar pet centi. Za dizel, marža 2023. bila bi veća za 71 posto, što u maloprodajnoj cijeni predstavlja 14 centi ili povećanje marže od gotovo šest centi. Maloprodajna cijena porasla bi za sedam centi, a sve ostalo nepromijenjeno.

"Procjenjujemo da bi utjecaj pune liberalizacije cijena mogao povećati inflaciju, mjerenu harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, za 0,26 postotnih bodova u 2021. godini, za 0,08 postotnih bodova u 2022. godini i za 0,05 postotnih bodova u 2023. godini, "U predviđenom razdoblju, kumulativno za oko 0,4 postotna boda. S mogućim povećanjem marži naftnih derivata, kumulativni učinak na cijene energije u razdoblju 2020. - 2023. iznosio bi oko tri postotna boda", rekao je BS.

Ako bi se marže do 2025. povećale na razinu koja bi predstavljala udio u maloprodajnoj cijeni benzina i dizela usporediv s prosječnim udjelom marži u konačnoj maloprodajnoj cijeni susjednih zemalja u razdoblju 2017. - 2020., potencijalno povećanje marži utjecalo bi na cijene energije.

"Tijekom predviđenog razdoblja kumulativni učinak slobodnih cijena svih naftnih derivata na indeks cijena bio bi dobrih 0,3 postotna boda, a na cijene energije 2,6 postotnih bodova", napisali su.

Uzevši u obzir sastav maloprodajne cijene, procijenili su da je maksimalno dopuštena marža u Sloveniji do deregulacije cijena bila ista kao u listopadu 2014. i iznosila je 8,701 centa po litri benzina ili 8,158 centa po litri dizela.

Marža trgovaca iz susjednih zemalja ove je godine u prosjeku iznosila 14,7 centi po litri, što je gotovo 69 posto više nego u Sloveniji. U usporedbi s prosječnom maržom zemalja europodručja, jaz je bio još izraženiji, od 86%, budući da je prosječna marža europodručja bila 16,2 centa po litri.

Za dizelske marže nalazi su slični u usporedbi s europodručjem, a razlika između slovenske i prosječne marže susjednih zemalja još je očitija, kažu analitičari Banke Slovenije. Ove je godine prosječna marža trgovaca iz susjednih zemalja bila u prosjeku gotovo jednom više nego u Sloveniji, jer je njihova prosječna marža za dizel iznosila 16,1 centa po litri.

U ukupnoj strukturi konačnih maloprodajnih cijena naftnih derivata u Sloveniji marže predstavljaju samo mali dio, naime 8,1 posto maloprodajne cijene benzina i 7,7 posto maloprodajne cijene dizela ove godine, a dobar postotni bod niži u prosjeku prošle godine.

U međuvremenu su marže trgovaca u susjednim zemljama ove godine u prosjeku iznosile 12,6 posto cijene benzina, dok je udio marži u cijeni dizela bio gotovo sedam postotnih bodova veći od slovenskog prosjeka i iznosio je 14,4 posto.

U eurozoni je prosječni udio marži u maloprodajnoj cijeni naftnih derivata bio nešto niži od prosjeka susjednih zemalja, uglavnom zbog većih marži u Hrvatskoj i Mađarskoj.