„Iako smo se u usvojenim strategijama opredijelili za veći udio OIE i tranziciju ka niskougljičnom gospodarstvu, nismo dovoljno učinili po pitanju uklanjanja administrativnih zapreka na tom putu. Imamo ogroman potencijal i neke rezultate smo već ostvarili, međutim, očekivanja su velika, a hoćemo li ih realizirati ovisi samo o nama“, istaknuo je predsjednik Zajednice OIE HGK Ivo Čović, direktor tvrtke KONČAR Obnovljivi izvori, dodavši kako isti problem imamo i u drugim sektorima poput poljoprivrede, turizma, ICT-a te znanosti i obrazovanje.
S njim se složio i potpredsjednik Zajednice Tonći Panza, direktor tvrtke Adria Wind Power koja je izgradila prvu vjetroelektranu u Hrvatskoj prije više od 15 godina, naglasivši kako se po rješavanju tih problema razlikuju uspješna i perspektivna društva od onih drugih.
Prema Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA), u 2019. godini u Europi je proizvedeno ukupno 3486,1 TWh električne energije od čega je 442 TWh proizvedeno u vjetroelektranama (12,7 posto). Za usporedbu, udio hidroelektrana je 17 posto, sunčane elektrane proizvele su 4,1 posto, a najviše proizvedene električne energije dolazi iz plinskih elektrana (20,3 posto).
Na domaćem tržištu je u prošloj godini proizvedeno ukupno 12120 GWh električne energije od čega 1433 GWh (11,8 posto) u vjetroelektranama. Najveći udjel u proizvodnji zauzimaju hidroelektrane (5858 GWh, 48,3 posto). Imamo instaliranih 28 postrojenja ukupnog kapaciteta 738 MWh, od čega je 26 vjetroelektrana u sustavu poticanih tarife (718 MW), dok su dvije vjetroelektrane na tržištu (istekao im je dvanaestogodišnji ugovor). Sukladno trenutno važećoj zakonskoj regulativi, ukupna kvota svih vjetroelektrana čija će se proizvodnja poticati u narednom razdoblju iznosi 1050 MW.
Voditelj Grupacije za energiju vjetra HGK koja djeluje u sklopu Zajednice za OIE i direktor RP Globala Bojan Reščec naglašava kako je ulagačima potreban stabilan pravni okvir i jasna pravila jednaka za sve.
„Mi želimo ulagati u Hrvatsku dugoročno, ali ne želimo da nas se proziva zbog želje da vratimo uloženo. Znamo odabrati najbolje lokacije, iznaći najbolja rješenja za korištenje, osigurati najpovoljnija financiranja, izgraditi i voditi pogon na najbolji način, sve uz gotovo isključivo hrvatske stručnjake. Danas i vjetar i sunce mogu biti isplativi po tržišnim cijenama, nemamo gornje granice ulaganja i sigurno nismo jedini“, rekao je Reščec, dodavši kako do 2024. planiraju instalirati oko 200 MW novih vjetroelektrana, uz dogradnju svojih parkova VE Danilo i VE Rudine.
Zoran Obradović, član Grupacije za energiju vjetra HGK i direktor tvrtke Wpd Adria je kazao kako u Hrvatskoj razvijaju vjetroelektrane Krmpote, Plavno i Vučipolje za koje očekuju ukupnu instaliranu snagu od 350 MW.
„Imamo i projekte solarnih elektrana od 50 MW, a iskustvo stečeno na domaćem tržištu nam je omogućilo regionalni angažman pa također vodimo razvoj vjetroelektrana u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji, ukupne snage veće od 1000 MW. Wpd je također zainteresiran za istraživanje vjetropotencijala za razvoj offshore postrojenja na Jadranu pa u tom području s partnerima iz Energetskog instituta Hrvoje Požar i Državnim hidrometeorološkim zavodom sudjelujemo u europskom HORIZON projektu“, rekao je Obradović, uz napomenu kako države mogu pružiti sigurnost investitorima kroz garancije otkupa, likvidnosti i dobru organizaciju tržišta energijom čime bi se osigurala privlačnost projekata OIE ulagačima, bez poticajnih cijena viših od tržišnih.
„Hrvatska može korištenjem potencijala obnovljivih izvora energije postati energetski neovisna i čak izvoznica električne energije, bez opterećivanja krajnjih korisnika – građana i gospodarstva“, poručuje Obradović.
Prema podacima IEA, udio vjetra u ukupnoj proizvodnji bi se do 2050., uz veliku potporu offshore elektrana, mogao s današnjih 15 popeti na udio od preko 45 posto.
