GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

LNG terminal: Ekonomija gubi milijun i pol kuna po svakom tankeru koji ne dođe u Omišalj

LNG terminal: Ekonomija gubi milijun i pol kuna po svakom tankeru koji ne dođe u Omišalj
SKUPO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.02.2021 / 08:57
Autor: SEEbiz / Novi list
RIJEKA – Hrvatsko gospodarstvo gubi oko 200 tisuća eura, odnosno oko milijun i pol kuna, sa svakim nedolaskom broda s ukapljenim prirodnim plinom na LNG terminal u Omišlju, pokazala je gruba kalkulacija koju smo izveli u suradnji s pomorskim stručnjacima.

Na omišaljski terminal do sad su, od početka komercijalnog rada, trebala stići četiri broda s teretom ukapljenog prirodnog plina, ali je stigao samo jedan, »Tristar Ruby«, s plinom iz Sjedinjenih Američkih Država, dok su ostala tri preusmjerena na azijska tržišta, gdje cijena LNG-a postiže rekordne vrijednosti u zadnje vrijeme. Od tri preusmjerena broda, dva su trebala dovesti plin za mađarsko tržište, a jedan za Hrvatsku elektroprivredu (HEP), piše Novi list.

Prema izjavama čelnih ljudi LNG Hrvatske, tvrtke koja upravlja LNG terminalom, Plinacroa, hrvatskog operatera transportnog plinskog sustava i HEP-a kao kupca kojemu nije isporučen ukapljeni prirodni plin, niti jedna od te tri tvrtke u državnom vlasništvu, zbog nedolaska triju brodova s plinom nije ostvarila gubitke. LNG Hrvatska i Plinacro zbog toga što sa zakupcima kapaciteta imaju ugovore »puno za prazno«, odnosno zakupci im plaćaju ugovorene tarife, bez obzira prekrcavaju li plin preko terminala i distribuiraju li putem Plinacrovih plinovoda ili ne, a HEP zbog toga što im je prodavatelj plina osigurao zamjenske količine plina po istoj cijeni koja je bila ugovorena za ukapljeni prirodni plin.

Svaki dolazak broda s ukapljenim prirodnim plinom, međutim, veže niz djelatnosti koje su ostale bez predviđenih prihoda zbog nedolaska brodova na hrvatski LNG terminal. Kao i kod svakog drugog broda koji uplovljava u hrvatske luke, i u slučaju LNG tankera uključene su naknade za sigurnost plovidbe, naknade za remorkere, lučke pilote, agente i niz drugih usluga koje brodovima i posadi pruža čitav niz tvrtki u državnom i privatnom vlasništvu, a koje se naplaćuju po različitim kriterijima, poput veličine i vrste broda, vrste i dužine trajanja usluge i slično.

Izračun gubitka državnih i privatnih tvrtki bazirali smo na brodu koji bi idući trebao uploviti u Omišalj u drugoj polovici veljače, LNG tankeru »Castillo de Caldelas« španjolskog brodara, premda nitko od uključenih nije siguran hoće li brod doista stići na LNG terminal ili će, zbog visokih cijena LNG-a na azijskim tržištima, i on biti preusmjeren prema Kini, Koreji ili Japanu.

Riječ je o brodu za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, od 126 tisuća bruto-tona koji bi samo na ime naknade za uporabu objekata sigurnosti plovidbe, takozvanu svjetlarinu, državnoj trvrtki Plovput koja održava svjetionike i plovne puteve, trebao platiti 0,49 eura po bruto toni, odnosno ukupno oko 61,5 tisuća eura, samo za plovidbu Jadranom do Omišlja.

Osim ovog fiksnog troška za brod ove veličine i vrste, svaki LNG tanker koji dolazi u Omišalj obavezno koristi uslugu remorkera tvrtke JPS koja ima koncesiju za obavljanje ove usluge na LNG terminalu, pri čemu za svako uplovljavanje i isplovljavanje koristi usluge četiri remorkera što, prema važećim tarifama, stoji oko 125 tisuća eura.

Već na sidrištu, objašnjava Jakov Karmelić, na brod se penje peljar i pomaže zapovjedniku u manevru pristajanja, a u tome pomažu i tegljači. Nakon toga se angažiraju privezivači, odvozioci otpada, lučki radnici iskrcavaju, ukrcavaju i skladište teret, brodski opskrbljivači organiziraju opskrbu različitih brodskih potrepština, obavlja se nabava maziva i goriva kao i vode, angažiraju se kontrolne kuće, serviseri za popravak strojeva i uređaja na brodu, organiziraju se smjene posada i time se upošljavaju autoprijevoznici za prijevoz od i do aerodroma, kao i hoteli za smještaj posada dok se čeka brod ili avion, u slučaju potrebe pruža se zdravstvena skrb članovima posade.

Prilikom prekrcaja ukapljenog prirodnog plina s LNG tankera na FSRU brod, LNG Hrvatska obavezna je i prisutnost protupožarnog remorkera, po cijeni od oko 800 eura po satu, a ako uzmemo da prekrcaj traje dva dana, dolazimo do još gotovo 40 tisuća eura izgubljenih zbog nedolaska broda.

Ova tri najveća izdatka za svaki brod slične veličine koji dolazi u Omišalj, ukupno iznose oko 220 tisuća eura, čemu treba pribrojiti i deset do petnaest tisuća eura troškova ostalih usluga, poput agenta, odvoza smeća, opskrbe broda i slično. Izgubljena dobit može biti i veća, s obzirom na čitav niz usluga koje brod i posada mogu ili ne moraju zatražiti. Tu se ubrajaju eventualni posjeti liječniku ili smjena posade, što nije zanemarivo, s obzirom da Hrvatska od jučer i službeno spada među države koje su pomorce proglasile ključnim radnicima. To znači da u vremenu COVID-19 pandemije naša zemlja spada među one gdje je smjenu posade moguće jednostavnije, brže i jeftinije izvesti, a brodarima taj podatak zasigurno neće promaknuti, s obzirom da ga je objavila i Međunarodna pomorska organizacija (IMO). Svemu treba dodati i eventualne usluge različitih servisera brodskih sustava i uređaja, opskrbljivača hranom i vodom, prijevoznika, certifikacijskih društava i tako dalje, što izgubljenu dobit dodatno povećava

Koliko je djelatnosti uključeno u svaki dolazak broda u neku od hrvatskih luka, objašnjava Jakov Karmelić, predsjednik Udruge pomorskih agenata Hrvatske.

– Svaki dolazak broda u luku angažira jako puno dionika iz različitih djelatnosti pomorskoga gospodarstva, čime se ostvaruju multiplikativni efekti. Još prije nego brod stigne u luku, pomorski agent mora izvršiti niz administrativnih prijava te pritom koordinirati rad s Lučkom kapetanijom, Carinom, zdravstvenom, veterinarskom i fitosanitarnom inspekcijom, pomorskom graničnom policijom, kao i Lučkom upravom. Dakle, svaki dolazak broda u luku angažira velik broj dionika cijelog spektra djelatnosti i time se ostvaruju pozitivni multiplikativni efekti za sve dionike i hrvatski lučko-prometni sustav u cjelini, kaže Karmelić.

Tagovi: LNG terminal, LNG Hrvatska, Jakov Karmelić, Hrvatska elektroprivreda, Plinacro
PROČITAJ I OVO
Od ponoći novo poskupljenje goriva
CIJENE GORIVA
Od ponoći novo poskupljenje goriva
ZAGREB - Od ponoći možemo očekivati poskupljenje svih cijena goriva.
Cijene nafte stabilne, rast novozaraženih povećao zabrinutost za potražnju
NAFTNO TRŽIŠTE
Cijene nafte stabilne, rast novozaraženih povećao zabrinutost za potražnju
LONDON - Cijene nafte stagnirale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, jer je zabrinutost za potražnju zbog rasta zaraze koronavirusom u Indiji i drugim zemljama neutralizirao slabiji američki dolar.
Bloomberg: Višak zaliha nafte stvoren zbog pandemije gotovo je potrošen
NAFTA
Bloomberg: Višak zaliha nafte stvoren zbog pandemije gotovo je potrošen
LONDON - Globalni višak zaliha nafte stvoren tijekom pandemije gotovo je potrošan, piše u ponedjeljak Bloomberg pozivajući se na podatke ekonomista iz Citigroupa i Međunarodne energetske agencije (IEA).
Plin postao vodeći izvor emisija stakleničkih plinova iz elektroenergetike u EU-u
PROMJENE
Plin postao vodeći izvor emisija stakleničkih plinova iz elektroenergetike u EU-u
BRUXELLES - Plinske elektrane prestigle su elektrane na lignit i 2020. godine postale vodeći izvor emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji iz sektora elektroenergetike, pokazala je analiza sustava trgovanja stakleničkim emisijama u Europskoj uniji.
Veliki investitori od banaka traže strože klimatske ciljeve
ZAHTJEVI
Veliki investitori od banaka traže strože klimatske ciljeve

ZAGREB - Skupina investitora koja upravlja imovinom od 11 tisuća milijardi dolara pozvala je banke na postavljanje strožih ciljeva smanjenja ugljikovih emisija kod projekata za koje daju kredite, uoči sastanka svjetskih čelnika na kojem će tema biti ubrzanje napora u borbi protiv klimatskih promjena.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE