Jakić: Hrvatska može biti mirna po pitanju količine i cijene plina

O tome su u emisiji "Studio 4" govorili Dalibor Mikulić, energetski međunarodni konzultant i Ivica Jakić, energetski stručnjak.

Ima li Hrvatska perspektive po pitanju razvoja i ulaganja u vodikovu energiju?

Na pitanje koje su poruke konferencije u organizaciji Njemačke gospodarske komore na kojoj se govorilo o tome kada će doći do zajedničkog europskog tržišta za kupnju energije, energetski stručnjak Ivica Jakić kazao je da je potrebno dobro upravljati situacijom da bi se definirale količine plina i zelenog vodika koje su potrebne.

- Proizvodnju treba diversificirati, da bude ne samo u Europi, već se stavlja temeljni naglasak na Južnu Ameriku, a pogotovo Brazil i Argentinu. A s druge strane, treba definirati zajedničku platformu na kojoj će se određivati cijene vodika i plina, rekao je.

Jakić smatra da Hrvatska ima perspektivu po pitanju razvoja i ulaganja u vodikovu energiju te spominje da se već počinju raditi ugovori s potencijalnim proizvođačima vodika u Hrvatskoj za izvoz vodika u inozemstvo.

- Samo naši susjedi u Austriji trebaju već sada 10.000 tona vodika. To otvara perspektivu za velike proizvođače vodika u Hrvatskoj, da ga mogu plasirati odmah po skoro definiranim cijenama koje su dosta dobre, kazao je.

Napomenuo je da Hrvatska mora "jako brzo raditi na regulativi, dobivanju dozvola i puštanju takvih pogona u rad".

- Nažalost, dosta to ide sporo u odnosu na velike kapacitete koji se traže, a državna uprava nije u stanju odobriti tolike dokumente, dodao je.

Je li realan strah Europe od rasta cijena plina koja je već sada dosegla 49 eura po megavat satu? Cijene su porasle skoro 40% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Postoji li bojazan za količine plina koje bi mogle biti dostupne građanima EU?

- Ne vidim opasnost niti strah da neće biti dovoljnih količina plina, rekao je Dalibor Mikulić, energetski međunarodni konzultant.

- Ono što se dogodilo u studenom je povećanje potražnje plina za 13%. Dogodilo se da vjetroelektrane nisu proizvodile očekivanu količinu struje. Sve druge termoelektrane i proizvođači su morali koristiti plin. To su trgovci osjetili i iskoristili ovu priliku da malo podignu cijene, pojasnio je.

Ustvrdio je da se cijene mogu korigirati unutar dva tjedna koliko treba LNG brodovima da dođu ponovo u ravnotežu, te dodao da ne očekuje veće cijene.

EU se odrekla jeftinog ruskog plina zbog Putinove invazije na Ukrajinu. S 40% udjela ruskog plina u industriji EU, sada koriste simboličnih 9% ruskoga plina. Njemačko gospodarstvo zbog toga trpi velike posljedice.

- Reakcija EU je bila izvanredna. Napravili su se novi dobavni pravci, novi LNG terminali, tako da se ovisnost o ruskom plinu nadomjestila norveškim, britanskim, alžirskim, katarskim, nešto iz Azerbejdžana, ali naravno i američkim, kazao je Mikulić.

- Ono što je problem kod Njemačke je da su taj osnovni izvor energije, nuklearke su ugasili, solarne i vjetroelektrane su su napravili, međutim skladištenje te proizvedene energije još nije u Njemačkoj adekvatno riješeno, tako da se događaju ovakve stvari, dodao je.

Hrvatska je u boljem položaju u odnosu na EU kad je riječ o zalihama plina i cijeni po kojoj smo napunili spomenuta naša plinska skladišta. Hoće li nam to biti dovoljno za ovu sezonu grijanja da nećemo trebati uzimati nove količine?

- Hrvatska može biti mirna po pitanju dobavnih pravaca plina, odnosno imamo ga dostatno, ali isto tako i po pitanju cijene jer neće se reflektirati na hrvatskom tržištu ova poskupljenja koja su u Europi, rekao je Jakić.

Spomenuo je da je Vlada RH odobrila tvrtki iz Kanade, koja je napravila drugu bušačku garnituru koja je u Kutini, od koje se očekuje velika količina plina, oko 400-500 milijuna kubičnih metara da bi išlo prema hrvatskom tržištu. Osim toga, veliki iskorak je da je taj ugovor napravljen da 50% plina ostaje u Hrvatskoj, a 50% se stavlja na tržištu.
- Ta tvrtka Vermilion je isto pustila u pogon jednu bušotinu plina koja se nalazi blizu Kutine, Babine grede, tako se dobila količina plina koja već sada ulazi u plinski sustav Hrvatske, koja se povećala nekih 200 milijuna, kazao je.