Djelatnost Istraživanja i proizvodnje profitirala je od povećane cijene ugljikovodika no prirodni pad proizvodnje nastavljen je s razinom proizvodnje ispod 28 tisuća boe na dan, 12% niže u usporedbi s prvim tromjesečjem 2020.
Ovo je dovelo EBITDA segmenta na razinu od 401 milijun kuna, 5% niže u usporedbi s prvim tromjesečjem 2020. Tijekom prvog tromjesečja 2021. INA je ušla u novu koncesiju u Egiptu, nastavno na napore za djelomičnim kompenziranjem prirodnog pada proizvodnje na domaćim poljima.
Rafinerije i marketing, uključujući Usluge kupcima i maloprodaju dosegli su CCS EBITDA od 138 milijuna kuna u prvom tromjesečju 2021. Usprkos 3% manjoj potražnji za gorivima, doprinos Maloprodaje ostao je snažan.
Početak 2021. godine obilježen je povoljnijim vanjskim okruženjem u usporedbi s 2020. godinom, jednom od najizazovnijih za naftnu industriju. Iako je svjetska ekonomija još daleko od oporavka i potražnja je ograničena, utjecaj postupnog popuštanja restrikcija vezanih za COVID-19 je vidljiv.
Optimizacija poslovanja uslijed nepovoljnog vanjskog okruženja rezultirala je smanjenjem prerade za 112 kt. Opskrba tržišta osigurana je iz profitabilnog uvoza uz pokretanje rada Rafinerije nafte Rijeka u ožujku.
• Rafinerijske marže i dalje su pod pritiskom zbog nepovoljnijih marži na ključnim proizvodima (dizele, benzine i JET)
• Uzlazni trend cijene nafte Brent i kotacija proizvoda pozitivno je utjecao na izvještajnu EBITDA
• Ukupna prodaja Maloprodaje iznosila je 209 kt, odnosno 3% ispod realizacije I.-III.2020. godine, a povezano s utjecajem pandemije koronavirusa
• Marža negoriva veća je od prošlogodišnje za 15% prvenstveno kao rezultat prilagodbe ponude asortimana negoriva novim tržišnim uvjetima
• CCS EBITDA bez jednokratnih stavki je 155 milijuna kuna bolja u odnosu na prošlu godinu zbog boljeg rezultata i Rafinerija i marketinga i Maloprodaje
Ulaganja su 17% viša u odnosu na prvo tromjesečje 2020. Strateška ulaganja se nastavljaju s projektom nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka kao glavnim projektom, dok je konstantna financijska disciplina kroz razdoblje krize rezultirala stabilnom razinom neto duga od 2.723 milijuna kuna.
