Hrvatsko upravljanje Inom nije izgledno, a ni poželjno

Naime, Vlada je prošloga tjedna zadužila Ministarstvo gospodarstva da radi utvrđivanja ništetnosti izmjene ugovora o odnosima dioničara u Ini i ugovora o plinskom poslovanju (iz siječnja 2009.) pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom pokrene reviziju protiv arbitražnog pravorijeka koji je 23. prosinca 2016. donio Arbitražni sud osnovan prema pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), kao i da nastavi s aktivnostima sudjelovanja RH u arbitraži koju je MOL pokrenuo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID).

Ćorić je nakon sjednice Vlade izvijestio da je hrvatska strana temeljito analizirala moguće postupke, a temeljem pravomoćne presude Vrhovnog suda od prije mjesec i pol dana protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija.

Vlada je nedavno otkrila informaciju da je u osam godina, do kraja listopada, ukupan trošak gotovo dosegnuo 201 milijuna kuna. U nastavku postupka, trošak bi se mogao i udvostručiti.

Stručnjaci su, međutim, dosta skeptični oko cijele priče.

Poznati domaći pravnik i stručnjak za arbitraže Miljenko Giunio smatra da su šanse za novi arbitražni postupak oko Ine male iako su početkom ove godine stupile na snagu izmjene švicarskog saveznog zakona koje donose mogućnost revizije u određenim slučajevima, odnosno ponavljanja postupaka.

- Mogućnost revizije je uvedena ove godine u švicarsko pravo te se ona sada dopušta u nekoliko slučajeva, a jedan od njih je kada je došla neka nova kaznena presuda koja baca drugo svjetlo na slučaj i pokazuje ono što ranije nije moglo biti pokazano. No, tu postoji i detalj koji je loša vijest za hrvatsku vladu: nove odredbe ne vrijede za slučajeve koji su već ugovoreni te su i pravomoćno riješeni, naglašava Giunio.

No, čak i kad bi revizija postupka dala za pravo hrvatskoj strani, upitno je bi li za hrvatsku vladu bio dobar potez da ponovno preuzme većinsko vlasništvo u naftnoj kompaniji. Ekonomski analitičar i konzultant Andrej Grubišić nedavno je bio vrlo jasan u izjavi za tportal - država se u ovaj poduhvat ne bi trebala upuštati.

- Država u to ne treba ulaziti, ima barem pet ili deset razloga za to. Najvažniji razlog je činjenica da se država ne treba baviti poduzetništvom. Nije stvar dobrih namjera ili loših namjera. Povijest nas uči - koncentracija političke moći u kombinaciji s političkim strastima i populizmom može dovesti do loših odluka. A reperkusije će snositi hrvatski građani, jasan je Grubišić.

Nekadašnji ministar gospodarstva i generalni direktor Ine Davor Štern pozdravlja odluku Vlade da zaustavi reotkup dionica Ine od mađarskog MOL-a. Smatra i da je dobro što se ide u reviziju ugovora iz 2009. koji su omogućili MOL-u da upravlja Inom kako hoće. Upozorava, međutim, da će pravna bitka trajati jako dugo i pitanje je kakav će biti konačni rezultat. Ipak, upozorava da će Hrvatska imati jako malo manevarskog prostora u slučaju da MOL u vlasništvu drži više od 50 posto dionica Ine, bez obzira na rezultate revizije.

- Treba vidjeti status MOL-a kao dioničara. Oni formalno imaju 49,1 posto dionica, ali vjerujem da imaju i određeni broj dionica na skrbničkim računima, nažalost u Hrvatskoj još uvijek dopuštenima. Ako se ispostavi da imaju više od 50 posto, otpada velik dio vraćanja upravljanja Inom u hrvatske ruke. Jer MOL tad ima pravo upravljati Inom na način na koji to sad radi, izjavio je nedavno Štern za tportal.

Mađarski MOL najveći je pojedinačni dioničar Ine, u kojoj formalno drži 49,1 posto dionica (4.908.207 dionica), hrvatska država ima 44,8 posto (4.483.552 dionice), a privatni i institucionalni dioničari 6,1 posto (608.241 dionicu).