HEP će biti oštrije financijski kažnjavan za prekoračenje rokova za priključenje obnovljivaca

Jedna od važnih novosti u Pravilniku je skraćivanje rokova za dobivanje dokumentacije, po novome i za veće projekte obnovljivih izvora energije. Novost je i drugačija financijska penalizacija kvalitete opskrbe električnom energijom za sve korisnike mreže, dok se u još uvijek važećim Uvjetima kvalitete opskrbe električnom energijom odnosila samo na krajnje kupce. Kašnjenje s dokumentacijom za jednostavne projekte fotonaponskih elektrana već je poslovično, ali čini se da će još veće koristi imati nositelji većih projekata, kojima je izdavanje Elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) vrlo vremenski zahtjevno.

Kad je riječ o fotonaponu, posljedica kašnjenja u dokivanju dokumentacije, tvrtka koja je s kućanstvom potpisala ugovor o ugradnji solara bi svoju uslugu mogla izvršiti u roku od oko tri mjeseca, no zbog toga što HEP ODS ne ispunjava svoje obveze u za to propisanim rokovima, kućanstva i tvrtke svoje solare mogu koristiti katkad i tek nakon 10-12 mj nakon potpisa ugovora, jer kasni se na svakom koraku, piše portal Energetika-net.

Riječ je o Pravilniku koji je Upravno vijeće dužno donijeti u roku od devet mjeseci od stupanja na snagu Zakona o tržištu električne energije, koji je donesen u listopadu 2021., a zamijenit će sadašnje Uvjete kvalitete opskrbe električnom energijom iz 2017/2018/2020..

Od tog važnog dokumenta se očekuje da ubrza priključenje postrojenja obnovljivih izvora energije na mrežu, jer opskrbljivač i operatori mreže kazne će morati plaćati sve dok ne izvrše predmetni zahtjev/uslugu. Ubrzavanje papirologije je uostalom i 'forte' nove europske politike u planu REPowerEU, koja će inzistirati da zemlje članice minimaliziraju procedure i skrate rokove za priključenje postojenja, osobito jednostavnih projekata. Po instaliranoj snazi u fotonaponu segmentu Hrvatska je među najlošijima u EU, a o instaliranim solarima po krovovima obiteljskih kuća da uopće ne govorimo. Kazne iz Pravilnika, ako bude prihvaćen, trebale bi biti stimulativne za nacionalnu elektroprivredu da ubrza procedure.

Prijedlogom Pravilnika se propisuju opći pokazatelji kvalitete usluga priključenja na mrežu i uvode kazne za kašnjenje. Kazne nisu velike a njihov cilj je da stimuliraju elektroprivredu/opskrbljivača da ubrza spore procedure. Pravo na novčanu naknadu imat će oštećeni korisnik mreže i može je zatražiti od operatora prijenosne mreže ili distribucijskog sustava u nadležnosti za predmetni zahtjev, za prethodni mjesec. Poanta je u tome da ako operator kasni više mjeseci, a rok za uslugu je npr. 30 dana, korisnik naknadu može ostvariti višekratno, mjesec za mjesecom, sve dok se ne izvrši premetna usluga. ODS/prijenos ili opskrbljivač ima rok od mjesec dana da odluči o zahtjevu za naknadu zbog kašnjenja, koju onda mora platiti u roku mjesec dana. I tako dok ne izvrši uslugu/zahtjev. Detaljne podatke o kvaliteti usluga pa i o isplačenim zahtjevima trebat će dostaviti HERA-i, kao nadzorniku.

Kao pojedinačni pokazatelj kvalitete usluge priključenja u prijedlogu Pravilnika definira se kao „vrijeme rješavanje zahtjeva za izdavanje odluke o prihvatljivosti elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu“. Također se dodaje pokazatelj izdavanje preliminarnog mišljenja o mogućnosti priključenja na prijenosnu i/ili distribucijsku mrežu, kao i vrijeme rješavanja zahtjeva za provjeru mogućnosti priključenja proizvodnog postrojenja na postojeću instalaciju kućanstva te opći pokazatelj udjela pravovremeno provedenih postupaka provjere mogućnosti priključenja na postojeću instalaciju kućanstava. Za male projekte bitno je što će se ubuduće dodati i pokazatelj vremena dostave potvrde o početku korištenja mreže, odnosno promjeni statusa. Standard kvalitete za rješavanja zahtjeva za izdavanje odluke o prihvatljivosti EOTRP-a je najuže grlo kod projekata OIE. Rok prema ZOTEE-u i Pravilniku za to je 30 dana a u praksi praktična provedba kod malih solara prosječno traje cca 60 dana, pa i duže, ovisno o distributivnom području.

Sporni EOTRP-ovi

Propisuje se novčana naknada za prekoračenje rješavanja zahtjeva za izdavanje odluke o prihvatljivosti EOTRP-a kod priključenja građevine nositelja projekta u iznosu od 1 kn/kW zatražene priključne snage, minimalno 250 kn. To je trenutno 150 kn za prostojenja do 500 kW. Dakle, za obiteljsku solarku od 4 kW HEP ODS bi mogao platiti 1.000 kn mjesečno ako prekorači rok, no ako je riječ o velikim projektima, kazne će značajne, 1.000 kn po MW. Kazna za neriješavanje EOTRP-a može se prema još važećim Uvjetima naplatiti nakon 30 do 180 dana, ovisno o snazi postrojenja, a maksimalni iznos trenutno je 10.000 kuna za priključnu snagu veću od 20 MW, ali samo kod krajnjeg kupca. Pošto se u Hrvatskoj razvijaju i projekti od par stotina MW, proizlazi da je rok za izdavanje EOTRP-a "napet", a kazna raste.

Propisuje se novčana naknada za prekoračenje zajamčenog standarda vremena rješavanja zahtjeva za izdavanje elektroenergetske suglasnosti u iznosu od 250 kuna (trenutno 150 kn). Zakonski rok za to je isti, 15 dana. Jednako toliko kažnjavat će se i prekoračenje zajamčenog standarda vremena priključenja u slučaju priključenja građevine na mrežu jednostavnim priključkom u iznosu od 250 kuna. Propisuje se novčana naknada za prekoračenje zajamčenog standarda vremena priključenja građevine na mrežu jednostavnim priključkom u iznosu od 2,5‰ naknade za priključenje za zatraženu priključnu snagu, po danu, kumulativno maksimalno do 10% visine naknade za priključenje. U praksi, kad je riječ o fotonaponu, operator distribucije ima dok od 30 dana od uplate troškova za opremanje obračunskog mjernog mjesta, no u praksi to je cca. 90 dana.

Do sada nije bilo penalizacije za čekanje na puštanje elektrane u trajni pogon. U praksi izdavanje potvrde za trajni pogon (provjeru mogućnosti priključenja na postojeću instalaciju, tj. promjenu statusa), za koju je rok 15 radnih dana, no po društvenim mrežama se može pročitati da to traje mjesecima, ovisno o distribucijskom području i tome tko je izvođač radova. Ako je riječ o manjoj tvrtki, čeka se u pravilu duže. Za prekoračenje roka za potvrdu za trajni pogon od 15 dana HERA HEP-u predviđa jednokratnu kaznu od 150 kuna. Za dostavu potvrde o početku korištenja mreže rok je 15 dana, a kazna je jednaka, 150 kn.

Novost je da korisnici mreže na visokom naponu više neće biti penalizirani za neisporučenu električnu energiju, stoji u prijedlogu, što može značiti i da se ne potiče planiranje proizvodnje. Kod promjene opskrbljivača sada se dopušta 8 dana za vrijeme očitanja brojila krajnjem kupcu u postupku promjene opskrbljivača. Sada tog roka nema, već ostaje tri radna dana za provjeru usklađenosti podataka.

Za reakciju smo pitali HEP i nekoliko zainteresiranih strana, no još nismo dobili reagiranja. Kada ih dobijemo, objavit ćemo ih.

Da postoji problem znaju i u HEP-u. Prema njihovom posljednjem Izvještaju o kvaliteti opskrbe električnom energijom za 2021., koji je izdan u travnju ove godine, mogu se naći detalji podaci za prethodnu godinu za HEP ODS. Treba imati na umu da se ti podaci odnose samo na postrojenja za krajnje kupce. Elektroprivreda je kod priključenja građevine krajnjeg kupca (fotonapon, građani) u godinu dana izdala 1800 EOTRP-ova (elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu). Pravovremeno, u roku izdano je tek 665 zahtjeva, što je 37% (2020. 41,5%). Udio pravovremeno riješenih zahtjeva za izdavanje elektroenergetske suglasnosti je 59% (br. Izdanih 27.831, pravovremeno 16.288), dok je 2020. pravovremeno riješeno 67,1%. No, udio pravovremenih priključenja jednostavnim priključkom opet pada – na samo 35% (HEP ODS 13.990 priključenih, 4.804 korisnika pravovremeno).

Taj pokazatelj je 2020. bio na 31,15%, što ukazuje da gotovo da nema napretka. Na prigovore se ipak odgovara bliže rokovima – 61,9%, no žalbe u ODS-u u roku prolaze samo u 18% slučajeva (124 riješenih, 18 pravovremeno). Na žalbe se 2020. pravovremeno odgovaralo u polovini slučajeva. Koliko je žalbi predano, u izvještaju se ne navodi. Treba naglasiti da HEP kad je riječ o priključenjima na distribucijsku mrežu cilja na 95% uspješnosti, u svim tim parametrima, što pokazuje da je prostor za napredak doista jako velik. Doduše, treba uzeti u obzir da su prethodne dvije godine bila pandemijske, no činjenica je da trend ne pokazuje značajno poboljšanje kad je riječ o jednostavnim priključcima. Sada bi možda moglo doći do izvjesnih promjena.