EPCG lani investirao 43 milijuna eura

Od toga se 16,13 milijuna odnosi na obnovljive izvore energije, 15,2 milijuna utrošeno je u proizvodnju, 11,9 milijuna uloženo je u razvoj i inženjering, navodi se u službeno dostupnom Izvješću o stanju u energetskom sektoru za prošlu godinu, prenose Vijesti.

Izvješće je pripremila Regulatorna agencija za energetiku i regulirane komunalne djelatnosti (REGAGEN), čijim Upravnim odborom predsjeda Branislav Prelević.

Što se tiče ulaganja u proizvodnju u prošloj godini, ukupno je uloženo 15,27 milijuna, od čega se najznačajnija ulaganja odnose na ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja 12,46 milijuna, dok je ostatak novca uložen u remont transformatorskog bloka 2T1 u HE Piva, rekonstrukcija MHE Rijeka Mušovića, Lijeva Rijeka, Šavnik, Rijeka Crnojevića, Podgor i rekonstrukcija rashladnog sustava u HE Perućica. Osim navedenih investicija, tijekom prošle godine u Upravu za obnovljive izvore, odnosno u projekte Solar 3000+ i Solar 500+, koji se odnose na postavljanje fotonaponskih sustava i malih elektrana na individualnim objektima, uloženo je 16,14 milijuna eura. “, navodi regulator.

U projektima u okviru Direkcije za razvoj i inženjering, najznačajnija ulaganja u okviru ove jedinice EPCG odnose se na ulaganja u rekonstrukciju i modernizaciju HE Perućica 8,05 milijuna, rekonstrukciju i modernizaciju HE Piva 429,4 tisuće te ulaganja u nastavak projekt iskorištenja i fazne rekultivacije odlagališta Maljevac u TE Pljevlja 556,47 tisuća kuna.

„Preostala ulaganja u okviru Uprave za razvoj i inženjering od 2,16 milijuna odnose se na izradu tehničke dokumentacije i izradu idejnih projekata, analiza i studija vezano za sljedeće projekte: VE Gvozd, HE Komarnica, HE Kruševo, SE Brana Slano. i Brana Vrtac, SE Vilusi, plinske elektrane”, stoji u izvješću.

Ukupna sredstva uložena u projekt VE Gvozd prošle godine iznosila su, kako je navedeno, 1,08 milijuna kuna. Iskorak je došao potpisivanjem Ugovora o korporativnom zajmu između EBRD-a, EPCG i projektne tvrtke Zeleni Gvozd za financiranje realizacije projekta VE Gvozd.

“Kredit u vrijednosti od 82 milijuna predstavlja najveći kredit koji je ova banka realizirala u Crnoj Gori, a novac osiguran ovim kreditom omogućit će financiranje kupnje, izgradnje i rada nove kopnene vjetroelektrane kapaciteta 55 MW u blizini sela Gvozd u općini Nikšić, čijom izgradnjom bi se ubrzala dekarbonizacija i energetska tranzicija Crne Gore”, navodi se u izvješću.

Osim te investicije, EPCG analizira nove mogućnosti za izgradnju vjetroelektrana, pod čijom pažnjom se nalazi nekoliko općina na sjeveru zemlje (Nikšić, Šavnik, Žabljak, Kolašin, Bijelo Polje, Mojkovac i Pljevlja).

Kada je riječ o Crnogorskom elektrodistributivnom sustavu (CEDIS), ta je energetska kompanija prošle godine imala, prema podacima regulatora, ukupnu investiciju od 14,52 milijuna eura, dok im je za tu godinu odobrena investicija od 36,87 milijuna eura.

„Pored investicija čija je realizacija planirana za prošlu godinu, CEDIS je uložio i 4,76 milijuna eura, temeljem investicija čija je realizacija bila predviđena drugim investicijskim planovima za prethodne godine. Osim ovih ulaganja, CEDIS je prošle godine kupio elektroenergetsku infrastrukturu u vrijednosti od 4,73 milijuna eura planiranih za prošlu godinu, kao i infrastrukturu u vrijednosti od 140,99 tisuća eura planiranih za prethodne godine. Investicije u primarnu i sekundarnu mrežu, AMR i mjerne uređaje te ostalu osnovnu imovinu realizirane su u vrijednosti nižoj od planirane, uglavnom zbog problema u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i provedbi postupaka javne nabave, stoji u izvješću.

CGES, kao operator prijenosnog sustava električne energije, od 39 odobrenih investicija Agencije za prošlu godinu uložio je 11,5 milijuna eura u iznosu od 31 milijun eura.

„Pored investicija čija je realizacija planirana za prošlu godinu, CGES je uložio i 727,49 tisuća eura, temeljem odobrenih investicija za prethodni period. Ulaganja uključuju projekte razvoja prijenosnog sustava električne energije s ciljem pružanja sigurnijih, pouzdanijih i kvalitetnijih usluga prijenosa električne energije, kao i osiguravanje uvjeta za priključenje novih objekata za proizvodnju električne energije”, navodi se u izvješću.

Glavni razlozi zašto je realizacija investicija u prošloj godini bila manja od plana tiču se nepostojanja prostorno-planske dokumentacije, natječajnih procedura koje su zahtijevale više vremena od planiranog (priprema natječajne dokumentacije, odabir izvođača, potreba za izmjenom planova javne nabave). zbog poskupljenja materijala i radova na tržištu), rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, problema oko otkupa zemljišta i infrastrukture te provođenje natječaja.