S tim je ciljem i jučer osnovana Zajednica za prirodni plin u prometu Hrvatske gospodarske komore kako bi se na nacionalnoj razini promicalo veće korištenje ovog energenta u prometu te time stvorili uvjeti za brži i snažniji razvoj svih pratećih djelatnosti, od opskrbljivača i distributera prirodnog plina, preko tvrtki u servisnim i uslužnim djelatnostima, do tvrtki koje se bave prijevozom putnika i robe.
„Želimo u suradnji sa svim relevantnim institucijama pozicionirati prirodni plin kao alternativno gorivo u prometu te predlagati zakone i pravilnike za njegovo što efikasnije implementiranje,“ rekao je predsjednik novoosnovane Zajednice Dinko Primorac iz tvrtke Energy Prime, koja je među prvima u Hrvatskoj otvorila komercijalnu LNG/CNG punionicu. Jedan je od inicijatora pokretanja Zajednice te znanstvenik i sveučilišni profesor. Za zamjenika predsjednika Zajednice izabran je Moris Gergorić iz Plinare Pula.
Sektor prometa snažno doprinosi zapošljavanju, jačanju konkurentnosti i stvaranju dobiti. No, ujedno generira četvrtinu emisija stakleničkih plinova, s tendencijom daljnjeg rasta te ima veliki utjecaj na onečišćenje zraka. Stoga će se kroz ovu Zajednicu poticati korištenje prirodnog plina kao ekonomski i ekološki prihvatljivog prijelaznog goriva
„Cilj je Zajednice sudjelovati i u procesu izrade novih ili korekcija postojećih izvora financiranja i potpora, poticati razvoj infrastrukture za korištenje prirodnog plina u prometu i kupnju vozila na prirodni plin,“ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.
Jens Andersen, glavni tajnik europske udruge za promicanje korištenja prirodnog plina u prometu Natural & bio Gas Vehicle Association (NGVA), rekao je da kada bi broj vozila na plin u Europi do 2030. narastao na 13 milijuna, to bi rezultiralo godišnjom uštedom goriva u vrijednosti višoj od 4.5 milijardi eura. Danas smo na 1.5 milijuna vozila na plin. Udruga je osnovana prije 15 godina te predstavlja 114 tvrtki članica u 27 zemalja EU i 4 izvan EU.
Većim korištenjem ovog energenta u prometu dodatno bi se potaknula izgradnja infrastrukture u brodskom i cestovnom prometu te stvorili uvjeti za razvoj i primjenu novih tehnologija korištenja prirodnog plina u prometu i otvaranje novih radnih mjesta. Inače, korištenjem prirodnog plina značajno se smanjuju emisije dušičnih oksida, čestica i čađe u odnosu na druga fosilna goriva a emisije sumpornih spojeva su gotovo zanemarive, što znatno pridonosi poboljšanju kvalitete zraka za građanstvo.
U zemljama EU (od Njemačke, Italije, Slovenije, Poljske, Belgije, Češke, Nizozemske i dr.) postoje dobri primjeri poticanja korištenja prirodnog plina u prometu, kao što su subvencije za nabavu vozila, sufinanciranje izgradnje LNG/CNG punionica, uvođenje olakšica kod naplate cestarine za vozila na prirodni plin, i dr.
Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva postavila je obvezu razvoja mreža postaja za punjenje plovila i teških teretnih vozila do kraja 2025. godine. Premda se primjena ukapljenog prirodnog plina (UPP) u prometu na razini EU razmatrala prvenstveno u kontekstu pogodnosti za okoliš, realizacija implementacije UPP-a kao goriva postigla je i šire društvene ciljeve, poput poboljšanja sigurnosti opskrbe energijom, podrške gospodarskom rastu i jačanja industrije. Također, s povoljnijom cijenom korisnicima je donijela i značajne uštede te postala jedina alternativa dizelskom gorivu za uporabu u teškim teretnim vozilima i plovilima.
