Ćorić: Krško je u interesu Hrvatske

Na sastanku EU ministara okoliša tema je bila novi zakonodavni paket za klimu.

“Naši dojmovi su još jednom da ovaj paket nosi veliku ambiciju i velik iskorak europske ekonomije i njezine transformacije, međutim takav iskorak ni na europskoj ni na hrvatskoj razini nema alternativu. On se može ignorirati, ali to u pravilu dovodi do toga da se udari glavom u zid. Vrijeme je i to je konačna poruka s kojom se mi slažemo”.
Na pitanje o nejednakosti i kako će siromašniji podnijeti poskupljenje, kaže:

“Ideja proširenja sustava trgovanja pretpostavlja i kreiranja nove financijske omotnice koja će upravo imati za cilj adresirati nejednakosti, eventualnu socijalnu frakturu koja dolazi s obzirom na to da će određene skupine stanovništva biti pogođenije novim odredbama. Činjenica da bi moglo doći do povećanja cijene plina, ali i nafte, ako se i ona koristi za grijanje, javlja N1.

Plin je ovdje dominantna kategorija. Treba imati na umu da do tada imamo 5 godina i da je ovo prijedlog EK. Treba imati na umu i da će neke zemlje biti znatno pogođenije. Povećanje cijene od 25%, na što se u medijima najviše referiralo, je nešto što će nositi najveća sredstva i upravo će i pozicija Hrvatske biti da to nametanje dodatno razmotri i kakve bi to imalo posljedice”.

Koliko je to izazov za Hrvatsku?

“Izazov je zasigurno velik jer svaka tranzicija u pravilu nosi upitnike i otpore, pogotovo ako niste dovoljno educirani. To je nešto s čime se stalno suočavamo. To je svugdje tako. Može nas veseliti činjenica da ta tranzicija nosi ogromnu šansu. Upravo zbog toga mislim da je tranzicija velika šansa za Hrvatsku, naravno ako budemo išli pravim smjerom, za što nema razloga da ne bude tako.

Naravno da će otpori biti veliki. Mi u Hrvatskoj imamo sreću da je naš energetski sektor tako koncipiran da je posebno naglašen segment ugljena, vrlo malo prisutan. Mislim da će zapravo tranzicija u ovom dijelu energetskog sektora biti nekako najbezbolnija. Mi smo se na to velikim dijelom fokusirali i vjerujem da će to proći jako dobro. Izazov će biti drugi sektori”.

Na pitanje o Krškom, kaže:

“Izgradnja nuklearne elektrane, ukoliko ne bude problema, trajat će sljedećih desetak godina. U tom kontekstu i naši razgovori sa slovenskom stranom išli su na razini informiranja da se u taj proces ide. Hrvatska o tome još nije službeno obaviještena. Jedino što je u ovom trenu komunicirano prema RH je produljenje roka upotrebe nuklearne elektrane do 2040.

Gradnja novog bloka zahtjeva čitav niz predradnji na razini Republike Slovenije, a onda i jasno definiranje financiranja takvog projekta. Vi znate da mi oko 10% svojih potreba za električnom energijom namirujemo iz Krškog. Riječ je o stabilnom izboru električne energije. To je definitivno značajan element dobave električne energije u Hrvatskoj. Hrvatska na izgradnju novog bloka neće gledati benevolentno. Hoće li tu doći do mogućnosti sufinanciranja, to ćemo vidjeti kada se stvari po tom pitanju finaliziraju. Sigurni i stabilni izvori električne energije su u hrvatskom interesu.

To će biti srednji do dugi rok. Riječ je o troškovima koji će biti mjereni u milijardama eura”, veli.

“Što se tiče skladištenja nisko i srednje radioaktivnog otpada, imamo svoje planove i njihova realizacija ide svojom dinamikom. Nedavno smo imali sastanak s bosanskohercegovačkom stranom po pitanju lokacije Čerkezovac. Razmišljati o tome gdje će se skladištiti gorivo za 15 ili 20 godina iz novog bloka koji bi bio gotov za desetak godina, u ovom trenu se ne razmišlja. To nije tema”, rekao je.