BiH profitira na izvozu električne energije

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja ima viškove i koja obilato izvozi električnu energiju, a samo u prvom polugodištu ove godine po ovom osnovu utrženo je 701,4 miliona KM, prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

BiH je ovaj strateški proizvod najviše prodavala susjedima - u Srbiju je ostvaren izvoz vrijedan 307,1 miliona KM, a u Hrvatsku 210,8 miliona KM.

U prošloj godini bilansni suficit iznosio je oko 4.900 gigavat časova od ukupno oko 17.000 gigavata proizvedene električne energije.

Zahvaljujući ovakvim prilikama cijene električne eneergije za domaćinstva su nepromijenjene, dok je za indusutrijske potrošače u FBiH povećanje ograničeno na maksimalnih 20 posto. Ovakvu dobru situaciju za potrošače u aktualnoj krizi sigurno ne može priuštiti mnogo zemalja.

Primjerice, Srbija će do kraja godine na uvoz električne energije i uglja potrošiti milijardu eura, uključujući i oko 530 miliona eura nakon havarije u TE Kostolac u decembru poešle godine.

Albanija je u ovoj godini do sada zbog manje proizvodnje u hidroelektranama, koje su glavni proizvođači, prisiljena uvoziti više od polovine potrebne količine električne energije kako bi podmirila potrebe, a to znači "šokantan račun" od 600 miliona eura u ovoj godini.

Ipak, iako uvozi ogomne količine električne energije, Albanija je izašla u susret Kosovu koje je takođe u velikim problemima i od ponedjeljka je uvelo prekide u isporuci struje potrošačima. Nakon postignutog dogovora dvije zemlje, isključenja struje su za sada otkazana.

U Sjevernoj Makedoniji odlučili su za 15 posto smanjiti potrošnju struje od 1. septembra uštedama, jer ova zemlja koja je akitivirala i neke ranije zaustavljene termoeblokove ne može obezbiijediti dovoljno struje za svoje potrebe.

U Hrvatskoj su takođe zabrinuti, pa se najavljuju i moguća isključenja električne energije. Vlada će vjerovatno morati povlačiti neke poteze, smatraju stručnjaci, zbog sve veće cijene struje na tržištu koja je veliki teret za dobavljače, posebno za HEP koji drži veliki dio maloprodajnog tržišta u zemlji, i razlike u odnosu na cijenu za domaćinstva koju će neko morati platiti, piše Indikator.

U Bosni i Hercegovini je situacija je puno bolja nego u susjednim državama, iako su iz Elektroprivrede HZBHB, čija proizvodnja u cjelini počiva na obnovljivim izvorima energije, prije svega hidroelektranama, nedavno preventivno zatražili podršku Vlade u slučaju da se kompanija bude suočila s teškoćama u opskrbi potrošača.

Mostarska elektroprivreda zbog suše ima težu situaciju nego sarajevska, te je prisiljena uvoziti određene količine struje na tržištu po tržišnim cijenama.

Elektroprivreda preduzeća u BiH osjećaju posljedice zbog suše, a što potvrđuje i manja proizvodnja električne energije, posebno u hidroelektranama u drugom kvartalu ove godine. Tako je proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u maju iznosila 1.269 gigavat sati što je najmanje u posljednjih nekoliko mjeseci i u odnosu na april manja je za 13,5 posto. U aprilu u odnosu na mart proizvodnja je takođe bila u padu 2,2 posto.

Proizvodnja u hidroelektranama pala je na najniži nivo u maju na svega 367 GWh nakon 477 GWh u aprilu, i činila je svega 28,9 posto ukupne proizvodnje električne energije.

Ipak, uprkos tome, BiH ima dovoljno struje da zadovolji svoje potrebe i nije prisiljena da poseže za nekim mjerama kakve su odavno preuzete drugdje, poput gašenja rasvjete u gradovima i slično.

Teret situacijr u kojoj je tržišna cijena struje porasla u "nebeske visine" a za potrošača ostala niska za sada podnose elektroprivredna preduzeća, pa se tako dobit Elektroprivrede BiH nakon prošlogodišnjih 45,3 miliona istopila na 219 hiljada KM na polugodištu ove godine.

Benefite ovakvog razvoja sigurno najviše osjeća privreda koja je zahvaljujući Vladinoj mjeri ograničenja cijene struje zaštićena od velikih cjenovnih šokova.
Da li će tako ostati i u sljedećoj godini u situaciji kada svi strahuju od zime koja dolazi, za sada je rano govoriti.

Uglavnom jeftina električna energija je, sasvim sigurno i konkurentska prednost BiH budući da je privreda uglavnom koristi za snabdijevanje, a tek u manjem obimu troši gas. Eventualni problemi sa isporukom gasa u predstojećoj zimi tako bi pogodili manji dio preduzeća, dok bi na drugoj strani jeftina i dostupna električna energija mogla priskrbiti privredi povećanje obima poslova iz EU gdje značajan broj zemalja očekuje teškoće u energetskoj opskrbi.

No, prilično dobra situacija sa električnom energijom u BiH ne bi trebalo da uljuljka vlasti, koja bi morale da vode računa o energetskim prilikama i s tim u vezi donose adekvatne mjere.

Činjenica da su već pokrenuti postupci za poskupljenje struje u Republici Srpskoj govore da je sadašnja situacija teško održiva. U ovoj godini zbog izbora vlasti očigledno ne žele donositi odluke o poskupljenjima električne energije za domaćinstva, ali ih nakon što izbori prođu sigurno treba očekivati.