GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Zavod za statistiku menja obračun prosečnih plata u Srbiji

Zavod za statistiku menja obračun prosečnih plata u Srbiji
PLATE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 13.01.2018 / 14:09
Autor: SEEbiz / Beta
BEOGRAD - Republički zavod za statistiku (RZS) prosečne plate u Srbiji računao je na osnovu uzorka od 8.000 firmi, odnosno njihovih lokalnih jedinica, a od ove godine računaće na osnovu prijava Poreskoj upravi o obračunatim porezima i doprinosima, rekla je načelnik Odelenja za tržište rada u Republičkom zavodu za statistiku Vesna Pantelić.

Ona je za Betu rekla da se prosek plata u Srbiji od 1963. godine računa na osnovu mesečnog istraživanja o zaposlenima i zaradama zaposlenih (RAD-1), tokom koga odabrane firme popunjavaju obrazac o broju zaposlenih i masi isplaćenih zarada u odredjenom mesecu.

Prosečne neto zarade za novembar prošle godine u Srbiji iznosile su 47.575 dinara, a najviše su bile u Beogradskom regionu 58.902 dinara, dok su najniže u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, gde je prosek bio 40.696 dinara po zaposlenom.

"Imena 8.000 firmi i njihovih lokalnih jedinica u kojima radi 800.000 radnika, što je oko 40 odsto formalno zaposlenih u Srbiji, koje ulaze u istraživanje ne mogu biti dostupni javnosti jer statistika ima pravo objavljivanja samo agregiranih, ne i individualnih podataka", rekla je Pantelić.

Dodala je da su iz uzorka od 8.000 firmi isključeni zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu odbrane, kao i zaposleni na privremenim i povremenim poslovima.

Pantelić je rekla da uzorak za izračunavanje prosečnih plata u Srbiji čine većim delom velike firme zato "što zapošljavaju veliki broj zaposlenih koji su predmet istraživanja RAD-1, a pored toga lakše mogu da odgovore zahtevu statistike i svakog meseca dostavljaju podatke o broju zaposlenih i masi isplaćenih zarada".
Prema podacima RZS u Srbiji je aktivno 87.000 pravih lica, gde je zaposleno oko 1.500.000 ljudi, i 165.000 preduzetnika, gde je zaposleno oko 300.000 ljudi.

Na pitanje da li se i u svetu na takav način izračunava prosečna plata Pantelić kaže da je metodologija ista, ali da u razvijenim zemljama nema toliko neformalno zaposlenih, koji ne mogu biti obuhvaćeni obračunom prosečnih zarada.

Ona je najavila da će u februaru javnost biti informisana o novom izvoru i novoj metodologiji za obračun prosečnih zarada, kao i o uporednom prikazu prosečnih zarada za 2017. godinu na bazi istraživanja RAD 1 i na bazi podataka iz Poreske uprave.

Poreska uprava, prema njenim rečima, ne raspolaže informacijom o tome da li je svaka zarada za koju je podneta poreska prijava o obračunatim porezima i doprinosima (PPP-PD obrazac) zaista i isplaćena, pa će se novi podaci o prosečnim zaradama odnositi na obračunate, ne na isplaćene zarade.

"RZS će u februaru objaviti uporedne podatke po jednoj i drugoj metodologiji ali ne očekujemo značajnija i veća odstupanja od jedan do dva odsto na opštem nivou, osim kod prosečnih plata u opštinama gde će se od sada računati prosek zarada onih koji u njoj žive, a ne onih koji rade u tim opštinama", objasnila je Pantelić.

Ona je rekla da se testira nova metodologija i da uporedni podaci ne pokazuju velika odstupanja u visini prosečnih plata zbog toga što je uzorak na osnovu koga su se do sada izračunavale prosečne plate "reprezentativan".

Nova metodologija izračunavanja plata za uzorak će uzimati sve poreske prijave, a prosečne plate će se izračunavati na osnovu obračunatih zarada za tekući mesec, što znači da u prosek neće ulaziti vanredne isplate zarada pred praznike koje se ne odnose na taj mesec, kao što je do sada bio slučaj.









Tagovi: Republički zavod za statistiku, peosečne plate u Srbiji, Vesna Pantelić
PROČITAJ I OVO
EK nezadovoljna planovima postpandemijskog oporavka
NEZADOVOLJSTVO
EK nezadovoljna planovima postpandemijskog oporavka
BRUXELLES - Planovi postpandemijske obnove gospodarstva koje su članice EU-a do sada dostavile Komisiji nedovoljno su ambiciozni i moraju biti poboljšani, smatra Europska komisija prema tvrdnjama tri diplomatska izvora.
HZZ pokrenuo javne radove u otklanjanju posljedica potresa
JAVNI RADOVI
HZZ pokrenuo javne radove u otklanjanju posljedica potresa
ZAGREB - Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u četvrtak je mjere aktivne politike zapošljavanja za 2021. godinu dopunio novom podmjerom "Javni rad - otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na područjima Sisačko-moslavačke županije".
Pandemija povećala javni dug u EU i eurozoni u trećem tromjesečju 2020.
JAVNI DUG
Pandemija povećala javni dug u EU i eurozoni u trećem tromjesečju 2020.
FRANKFURT - Javni dug iskazan udjelom u BDP-u dodatno je porastao u EU i eurozoni u trećem tromjesečju 2020., odražavajući kontinuirano velike potrebe zemalja za financiranjem i ekonomske posljedice pandemije koronavirusa.
Potrošačke cijene u EU blago porasle na kraju 2020.; u Hrvatskoj blagi pad
CIJENE
Potrošačke cijene u EU blago porasle na kraju 2020.; u Hrvatskoj blagi pad
BRUXELLES - Potrošačke cijene u Europskoj uniji blago su uvećane u prosincu 2020. godine u usporedbi s istim mjesecom godine ranije, dok je Hrvatska blagim padom cijena pratila eurozonu, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.
Njemački ministar traži rad od kuće u okviru mjera zatvaranja
ZAHTJEVI
Njemački ministar traži rad od kuće u okviru mjera zatvaranja
BERLIN - Njemački ministar rada Hubertus Heil u srijedu je naglasio da njemačke tvrtke moraju dopustiti svojim zaposlenicima rad od kuće gdje god je to moguće, kako predviđaju nove mjere za obuzdavanje širenja covida-19, uvedene dan ranije u okviru odluke o produljenju zatvaranja.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE