Zaustavljen trend kvartalnog pada udjela duga opće države u BDP-u

"Promatrano u odnosu na godišnji BDP, nakon smanjivanja udjela duga u BDP-u sedam tromjesečja zaredom, u prvom tromjesečju 2023. dolazi do blagog rasta, do čega je došlo zbog relativno većeg rasta duga u odnosu na relativni rast nominalnog BDP-a", navedeno je u petak u novom statističkom priopćenju Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema konačnim podacima, ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju ožujka 2023. iznosilo je 48,1 milijardu eura, pa je u odnosu na kraj prosinca 2022. ostvaren rast od 2,1 milijardu eura ili 4,5 posto, dok je u odnosu na kraj lanjskog ožujka taj dug veći za 2,7 milijardi eura ili 5,9 posto, od čega je najveći dio povećanja duga u razdoblju od godine dana nastao u prvom ovogodišnjem tromjesečju.

Rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga za 1,2 milijarde eura ili 7,7 posto i porasta unutarnjeg duga za 3,9 milijardi eura ili 13 posto, izvijestili su iz HNB-a.

U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji dug je porastao za 2,5 milijardi eura ili 7,9 posto, a inozemni dug smanjio se za 0,4 milijarde eura ili 2,7 posto

S obzirom na strukturu duga, na kraju ožujka 69,8 posto duga opće države odnosilo se na unutarnji dug, dok se preostalih 30,2 posto odnosilo na inozemni dug.

Udio unutarnjeg duga u ukupnom dugu opće države povećao se tako za 4,4 postotna boda na godišnjoj razini, priopćeno je.

Kako su naveli iz HNB-a, podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju ožujka ove godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice, 65,8 posto, drugi su po važnosti dugoročni krediti, s 30,2 posto, a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti, s ukupnih četiri posto.

Pritom je kratkoročni dug na kraju ožujka 2023. bio za 0,8 milijardi eura ili 29,2 posto manji u odnosu na kraj ožujka 2022., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 3,4 milijarde eura ili 7,8 posto.

"Podaci upućuju na trend rasta dugoročnog duga i kredita i još više vrijednosnica, uz istovremenu stagnaciju kratkoročnog duga", napomenuli su iz HNB-a.