GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Zašto je opasna politika negativnih kamatnih stopa?

Zašto je opasna politika negativnih kamatnih stopa?
UPOZORENJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 15.06.2020 / 08:54
Autor: SEEbiz / RTV Slovenije
NEW YORK - Za burzovni uzlet u posljednja tri mjeseca među najzaslužnijima je neumorno tiskanje novca u režiji američkih Federalnih rezervi.

U sklopu kvantitativnog programa ublažavanja tiskano je dodatnih tri bilijuna (tri tri tisuće milijardi) dolara u protekla tri mjeseca.

U svom je eksperimentu Fed čak otišao toliko daleko da je počeo kupovati (kroz ETF fondove) obveznice koje nemaju investicijsku ocjenu. S obzirom na ogroman rast indeksa dionica u travnju, svibnju i prvoj trećini lipnja - tehnološki indeks Nasdaq, na primjer, postavio je novi rekord i u utorak prvi put uzletio iznad 10.000 bodova - čini se da Fed najavljuje otkup po primjeru japanske središnje banke. dionica, ali za sada još nismo.

Također, ne očekuje se da će Fed, kao i neke druge središnje banke (Švedska, Švicarska, Danska, Japan, ECB), u kratkom roku uvesti negativnu kamatnu stopu. Vjerojatno bi to učinio u zaista ekstremnoj situaciji kada više ne bih imao na raspolaganju druga rješenja.

Ekonomist s Harvarda Kenneth Rogoff tvrdi da bi samo politika duboko negativnih efektivnih kamatnih stopa pomogla Sjedinjenim Državama. O tome svjedoči i europodručje, gdje je kreditna aktivnost porasla od 2015. godine, kada su u ECB uvedene negativne kamatne stope. Banke su, barem u teoriji, prisiljene davati velikodušnije kredite uz negativne kamatne stope, jer moraju platiti zatezne kamate ECB-u za višak sredstava.

Na ovu je temu izvedeno prilično malo istraživanja, ali rezultati su različiti i nije moguće zaključiti djeluje li negativna politika kamatnih stopa ili ne. Postoji dosta negativnih aspekata. Osobito kod štediša dovodi se u pitanje korisnost bankovnih depozita ako su kamatne stope negativne i njihovo podizanje gotovine posljedično znači da su banke ostale bez značajnih izvora kredita. A manje kredita dovodi do slabijeg ekonomskog rasta. Istraživanja također pokazuju da banke, u želji za maksimiranjem dobiti (njihove su marže izuzetno niske u situaciji negativnih kamatnih stopa), također daju pozajmice rizičnim tvrtkama, što povećava rizik financijske krize.

Da ne spominjemo probleme mirovinskih fondova, koji u takvim situacijama izuzetno teško povećavaju imovinu, a potom su prisiljeni kupovati rizična ulaganja.

Tagovi: negativne kamatne stope, Federalne rezerve, monetarna politika, Kenneth Rogoff, Nasdaq, Wall Street, kvantitativno ublažavanje, tiskanje novca
PROČITAJ I OVO
Ekonomija eurozone u lipnju poraslo najbrže u petnaest godina
SNAŽAN RAST
Ekonomija eurozone u lipnju poraslo najbrže u petnaest godina
FRANKFURT - Gospodarstvo eurozone poraslo je u lipnju najbržim tempom u 15 godina zahvaljujući oslobađanju suspregnute potražnje nakon ublažavanja koronamjera koja je potaknula uzlet uslužnog sektora, pokazalo je istraživanje tvrtke Markit.
Korona je donijela blago smanjenje cijena i usluga u Hrvatskoj
CIJENE
Korona je donijela blago smanjenje cijena i usluga u Hrvatskoj
ZAGREB - Godina korone donijela je blago smanjenje razine potrošačkih cijena i usluga u Hrvatskoj u odnosu na prosječne vrijednosti u Europskoj uniji, sa 71 posto prosjeka EU u 2019. na 69 posto u 2020. godini, piše u srijedu Večernji list.
Povjerenje europskih potrošača u lipnju na najvišoj razini od 2018.
OPTIMIZAM
Povjerenje europskih potrošača u lipnju na najvišoj razini od 2018.
BRUXELLES - Povjerenje europskih potrošača ojačalo je u lipnju, peti mjesec zaredom, dosegnuvši najvišu razinu od 2018. godine, pokazali su preliminarni podaci Europske komisije.
EK odobrio talijanski plan oporavka
ZELENO SVJETLO
EK odobrio talijanski plan oporavka
BRUXELLES - Italija je dobila zeleno svjetlo Europske komisije za svoj plan oporavka koji bi trebao potaknuti rast gospodarstva oslabljenog pandemijom koronavirusa, rekao je u utorak premijer Mario Draghi.
Kupovna moć rasla jedan posto, no Hrvatska je i dalje druga najsiromašnija članica EU
PORAZNO
Kupovna moć rasla jedan posto, no Hrvatska je i dalje druga najsiromašnija članica EU
ZAGREB - Hrvatska se 2020. spustila na 64 posto vrijednosti prosječnog BDP-a EU po glavi stanovnika u odnosu na 65 posto u 2019., te je time zacementirala status druge najsiromašnije članice EU u društvu s Grčkom, odmah iza Bugarske.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE